DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA MANJI ZA 18 ODSTO, AGENCIJE PRED GAŠENJEM Drastičan pad broja stranih gostiju u Srbiji, domaći obilazili ruralna područja

BiznisIzdvajamoSrbijaTurizamVesti

27.9.2020 13:22 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA MANJI ZA 18 ODSTO, AGENCIJE PRED GAŠENJEM Drastičan pad broja stranih gostiju u Srbiji, domaći obilazili ruralna područja DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA MANJI ZA 18 ODSTO, AGENCIJE PRED GAŠENJEM Drastičan pad broja stranih gostiju u Srbiji, domaći obilazili ruralna područja
Svetski dan turizma, 27. septembar, Srbija je dočekala sa smanjenim deviznim prilivom od turizma. Za prvih šest meseci ove godine devizni prihod je 416... DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA MANJI ZA 18 ODSTO, AGENCIJE PRED GAŠENJEM Drastičan pad broja stranih gostiju u Srbiji, domaći obilazili ruralna područja

Svetski dan turizma, 27. septembar, Srbija je dočekala sa smanjenim deviznim prilivom od turizma. Za prvih šest meseci ove godine devizni prihod je 416 miliona evra, što je za 18 odsto manje nego u istom periodu 2019.

Tada je devizni priliv iznosio 1,43 milijarde evra, izjavila je Marija Labović, direktorka Turisitičke organizacije Srbije.

Foto: Pixabay.com

Problem, kako je ocenila Labović, gostujući na RTS, jeste to što su u ove negativne rezultate ušli i januar i februar koji su bili dobri i kada je zabeležen dvocifreni rast.

Otuda i ovoliki devizni priliv, jer je zaključno sa julom pad u broju dolazaka i noćenja inostranih turista iznosio čak 70 odsto“, objasnila je direktorka Turisitičke organizacije Srbije.

Za razliku od inostranih turista, čiji broj je bio drastično manji tokom prvih šest meseci u Srbiji, domaćih turista je bilo mnogo više nego lane.

U avgustu je, prema preliminarnim rezultatima, bilo za 25 odsto više domaćih turista nego lane. Oni su uglavnom obilazili ruralna područja, pa je tako na planinama bilo za 64 odsto domaćih turista više nego lane, a u banjama za 30 odsto“, precizirala je Labović.

Foto: Pixabay.com

Turističke agencije i renta-car kompanije u Srbiji dočekale su Svetski dan turizma u katastrofalnoj situaciji, jer su u 2020. u ovom sektoru zabeleženi gubici veći od 100 miliona evra, a pad prometa je premašio 90 odsto, izjavio je za Tanjug direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA) Aleksandar Seničić.

Stanje u ovoj oblasti je toliko dramatično da, ukoliko ne stigne pomoć od države, postoji realna bojazan da će turističke agencije i renta-car kompanije morati da otpuste svoje zaposlene krajem oktobra, do kada je po osnovnom vladinom programu pomoći, rok da se radnici zadrže.

Povratak na staro za dve do četiri godine

Seničić kao dodatni problem vidi to što 1. oktobra turističkim agencijama ističu licence za rad, a da bi mogle da apliciraju za nove, po zakonu moraju da imaju garanciju putovanja koja se vadi ili kao polisa osiguranja ili bankarska garancija.

Foto: Tanjug/Tanja Valić

Budući da se sada ne mogu menjati ni zakonski ni podzakonski akti, nema načina da se reši situacija oko garancija putovanja, od 1. oktobra nećemo imati turoperatera i neće imati ko da organizuje putovanja“, istakao je Seničić, ne usuđujući se da prognozira kada bi stanje moglo da se popravi i kakva bi mogla biti sledeća godina, jer će to najviše zavisiti od epidemiološke situacije.

I Labovićeva se osvrnula se i na Svetski dan turizma, 27. septembar, podsetivši da referentne prognoze pokazuju da će biti potrebno između dve i po i četiri godine da se ova značajna privredna grana povrati od ekonomskih posledica pandemije korona virusa, odnosno da ponovo bude na nivou iz 2019.

Naredna, 2021. biće, prema svim prognozama, godina domaćeg turizma ili putovanja po regionu.

Turizam je jedna od najteže pogođenih grana pandemijom Covid-19. Gubici u turizmu, gledano u svetskim razmerama, za prvih šest meseci iznosili su oko 450 milijardi dolara.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...