HRVATSKA POLJOPRIVREDA POGOĐENA KORONOM Zemlji preti nestašica hrane, proizvodnja ne podmiruje sopstvene potrebe

Hrvatska trenutno za sopstvene potrebe može da proizvede samo dovoljno kukuruza, pšenice, ječma, ovsa i mandarina. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dovoljne za podmirivanje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva.

Ova zemlja uvozi sve, od hleba do meda, mleka u prahu, sira, krompira, belog luka, govedine, sena i slame. Kada se na tržištu događaju veliki poremećaji, kao što je to sada slučaj, Hrvatskoj ozbiljno preti nestašica hrane. Na ovaj način, pandemija Covida-19 istakla je u prvi plan ranjivost hrvatske poljoprivrede.

„Hrvatska u većini grana poljoprivredne proizvodnje ne podmiruje vlastite potrebe za hranom, pa na domaćem tržištu postoji značajan prostor za rast proizvodnje. Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50 odsto potreba, a u proizvodnji povrća 65 procenata“, ističe za „Slobodnu Dalmaciju“ Denis Matijević, direktor konsultantske kompanije „Smarter“, specijalizovane za poljoprivredno-prehrambeni sektor.

On kaže da Hrvatska ne mora niti može da zaštiti sopstvenu proizvodnju voća i povrća na zajedničkom EU tržištu, ali da je potrebno da se fokusira na vlastitu proizvodnju i na povećanje konkurentnosti, što će rezultirati većom samodovoljnošću, odnosno smanjenjem uvoza. „Dok se ne poveća naša proizvodnja voća i povrća, ne možemo očekivati smanjenje uvoza. Hrvatska poljoprivreda ne koristi svoje raspoložive resurse. Potrebno ih je, kroz određeni poslovni model, staviti u funkciju“, istakao je Matijević.

Kriza izazvana pandemijom pokazala je da u uslovima prekidanja tradicionalnih ekonomskih i transportnih veza, pitanje raspolaganja hranom unutar neke zemlje u dovoljnoj količini predstavlja i pitanje stabilnosti zemlje. „Prvi put imamo ukupan društveni konsenzus oko potrebe za novom politikom razvoja proizvodnje hrane, zato je nužno sada to sprovesti“, zaključio je Matijević.

Novi obrasci u proizvodnji mesa drže se već nekoliko godina u udruženju „Baby Beef“, koja okuplja 330 tovljača junadi, što je 90 odsto sektora tovnog govedarstva u Hrvatskoj. Članovi udruženja uzgajaju oko 120.000 junadi godišnje i ostvaruju 1,5 milijardi kuna prihoda. Oko 50 odsto proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog istoka i putem prodaje mesa za Italiju, prenosi „SeeBiz“ pozivajući se na „Slobodnu Dalmaciju“.

„Članovi udruženja „Baby Beef“ pola prodaju na hrvatskom tržištu, a pola izvoze za Italiju i Liban. Situacija trenutno nije povoljna za proizvođače tovne junadi. Uprkos najnižim cenama hrvatske junetine u poslednjih pet godina, police većine trgovačkih lanaca prepune su uvozne junetine“, ocenio je Darko Celovec iz udruženja „Baby Beef“. Prema njegovim rečima, hrvatska Vlada nije učinila dovoljno da spreči ulazak stranih tržnih viškova na domaće tržište, što otežava prodaju proizvođačima iz Hrvatske.

„Druge članice EU zaštitile su svoje proizvođače onemogućivši ulazak stranog mesa. Paradoksalno je da hrvatska samoodrživost junećeg mesa iznosi 70 procenta, a zbog nekontrolisanog uvoza mi stvaramo viškove“, naveo je Celovec. On je istakao da je hrvatske proizvođače mesa posebno pogodilo zatvaranje italijanskog tržišta. „Prvi put u 25 godina praktično je stao izvoz u godišnjoj vrednosti od pola milijarde kuna, pa sada u Italiji prodajemo tek 30 procenta u odnosu na uobičajeno. Potražnja i cena iz Libana takođe su pale. Sve to je izazvalo velike gubitke u našoj proizvodnji, ali i velike viškove“, kaže Celovec.

Hrvatska slaba i u proizvodnji voća

Željko Ledinski, predsednik kriznog štaba Hrvatske voćarske zajednice naglasio je da Hrvatska nema kapacitet za skladištenje voća i povrća, a ni prerađivačkih kapaciteta. „Trebalo bi sprovesti prodaju poljoprivrednih zemljišta u vlasništvu države i omogućiti da proizvođačke organizacije mogu iz EU fondova povoljno da izgrade rashladne sisteme. Treba doneti zakone da veliki trgovački lanci moraju imati na policama minimalno 50 procenta robe domaćih proizvođača, i da ta roba mora biti označena sa markicom da je iz RH i vidljivo izložena. Osim toga, treba uvesti kontrole porekla proizvoda na tržnicama, jer danas svaki prekupac ima OPG, a nema proizvodnju na njemu“, zaključuje Ledinski.

Igor Rešetar, predsednik Odbora za mlekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, podseća kako je hrvatski mlekarski sektor zbog prevelike konkurencije izgubio više od 90 odsto proizvođača.