PROBLEMI TEK PREDSTOJE Talas nezaposlenosti osetićemo početkom 2021. godine
5.11.2020 10:16 Autor: Julijana Vincan



Veći pad realne zaposlenosti, mogao bi da se dogodi početkom sledeće godine. Svi koji sada ne budu uspeli da ostvare dovoljno prihoda, biće prinuđeni da otpuštaju radnike.
Broj zaposlenih u Srbiji povećan je za 44.422 osobe u odnosu na isti period lane, odnosno za 2,3 procenta, pa je tako u našoj zemlji na kraju trećeg kvartala registrovano više od 2,2 miliona zaposlenih građana.

Rast zaposlenosti beleže prerađivačka industrija, u kojoj je sada oko 14.500 radnika više, građevinarstvo sa oko 9.700 više angažovanih, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila gde je oko 9.000 ljudi više zaposleno nego lane.
I pored obećavajuće statističke slike, Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku, za list Politika ističe da problemi u vezi sa održanjem stope zaposlenosti tek predstoje, posebno s istekom državne pomoći u formalnom sektoru, koji će usloviti pad zapošljavanja u proizvodnji, gde je dosad bilo manje-više dobro stanje.
“Veći pad realne zaposlenosti dogodiće se već u prvim mesecima 2021. godine, koji su tradicionalno loši za plasman proizvoda i usluga. Svi oni koji ne budu uspeli da ostvare dovoljno prihoda ovog novembra i decembra, biće prinuđeni da redukuju poslovanje i otpuštaju radnike. Srećom, postoji tri do pet odsto kompanija koje su do sad radile dobro. Deo njih pripada IT sektoru, uspešno se razvija i onlajn prodaja, a tu je i hemijska industrija”, objašnjava Rajić.

Na povećanje zaposlenosti u trećem kvartalu uticali su i letnji sezonski poslovi u ugostiteljstvu i turizmu, zbog čega je slika o zaposlenosti uzdignuta, samo na kratko. Realnost je, ipak, kako kaže, sasvim drugačija, jer većina hotela u Beogradu najavljuje zatvaranje zbog prevelikih troškova održavanja, a oko 5.000 radnih mesta već je izgubljeno.
“Slično je i u turizmu, a ove godine i autoindustrija beleži redukciju zaposlenih i to do 15 odsto. Na primer, Fiat ne radi, pa se to odražava na sve one koji posluju u lancu autoindustrije. S padom prihoda sve je uočljivija i stagnacija u sektoru usluga. Ipak, iako su proizvođači zadržali isti broj zaposlenih, ne treba zaboraviti da su u mnogim kompanijama magacini i lageri krcati robom. Tražnja se tek minimalno oporavila, daleko je od godišnjeg proseka, a novih poslova nema ni na vidiku. U takvoj situaciji veoma je teško, da ne kažem neizvodljivo, održati tezu o rastu zaposlenosti, čak i u skorijoj budućnosti. Problemi nam tek predstoje”, uveren je Dragoljub Rajić.

Sindikati ne vide povećanje zaposlenosti u Srbiji
Ranka Savić, predsednica Asocijacije samostalnih i nezavisnih sindikata, smatra da je u trenutnoj situaciji ekonomski nemoguće govoriti o povećanju zaposlenosti, pogotovo kada se zna da je na stotine hiljada ljudi ostalo bez redovnih primanja.
“Bez posla ostaju zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu, avio i drumskom saobraćaju. Industrija zabave potpuno je stala i bez prihoda je ostalo oko 26.000 ljudi. Sve to navodi na zaključak da priča oko rasta zaposlenosti uopšte nije realna. Uz to, imamo i ogroman broj naših koji su se vratili u Srbiju jer su u inostranstvu ostali bez posla. Doznake koje su donedavno slali, sada su smanjene za dve trećine”, podseća Savićeva.