Rekreativna plovidba sve popularnija u Srbiji – rastu prihodi firmi za održavanje i popravku čamaca
30.10.2025 12:08 Autor: Ljiljana Begović 2
 

 
Iako Srbija nema izlaz na more, njeni rečni tokovi – pre svega Dunav, Sava i Tisa – predstavljaju važne koridore za prevoz robe, rekreaciju i turizam, pa samim tim i tržište za brodogradilišta, servisne radionice i specijalizovane firme koje se bave održavanjem plovila.
Na teritoriji Srbije, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, posluje 69 registrovanih privrednih subjekata čija je osnovna delatnost popravka i održavanje brodova i čamaca. Većina njih koncentrisana je u priobalnim gradovima – Beogradu, Apatinu, Novom Sadu, Smederevu, Pančevu i Kladovu. Radi se pretežno o malim i srednjim preduzećima, a nekoliko većih sistema posluje u okviru nekadašnjih brodogradilišta koja su tokom godina transformisana u servisno-remontne centre.
Ove kompanije pružaju usluge od klasičnog remonta i antikorozivne zaštite do specijalizovanih intervencija na trupovima, motorima i navigacionim sistemima. Pored komercijalnih brodova, značajan deo posla odnosi se i na održavanje čamaca, jahti i turističkih plovila, što poslednjih godina beleži rast u skladu sa razvojem nautičkog turizma.
Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), ukupan prihod u delatnosti popravke i održavanja brodova i čamaca u 2024. godini procenjuje se na oko 1,2 milijarde dinara, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu (oko šest odsto). Međutim, profitne marže su i dalje niske, uglavnom zbog visokih troškova materijala, energenata i rezervnih delova, koji se često uvoze.
Najveći rast zabeležen je u segmentu popravke manjih plovila i jahti, koji sve više prati porast interesovanja građana za rekreativnu plovidbu. Turistička luka u Beogradu, kao i marine u Zemunu, Novom Sadu, Apatinu i Golupcu, generišu sve veću potrebu za redovnim servisiranjem i sezonskim održavanjem.
Industrijski segment, odnosno održavanje teretnih brodova i rečnih tankera, i dalje zavisi od kretanja u transportnom sektoru. Rast robnog prometa na Dunavu i Savi, zahvaljujući modernizaciji luka i boljoj povezanosti sa koridorom VII, doprineo je većem obimu posla za remontne radionice koje opslužuju teretna plovila.

Poslednjih godina primećuje se trend modernizacije opreme u nekoliko brodogradilišta, najviše kroz nabavku dizalica, suvodokova i sistema za peskarenje i farbanje. Ove investicije najčešće se realizuju kroz kombinaciju sopstvenih sredstava i kredita namenjenih unapređenju tehničke opreme.
Glavni izazovi ove delatnosti u Srbiji odnose se na nedostatak stručne radne snage, posebno zavarivača, bravara i brodomontera. Mladi retko biraju ove zanate, dok iskusni radnici često odlaze u inostranstvo, gde su plate znatno više.
Kako su ranije u razgovoru za Biznis.rs rekli iz firme ProNautic servis, održavanje plovnih vozila podrazumeva redovno servisiranje, pranje, poliranje, zamenu filtera i pumpe, odnosno mali servis.
Prosečna cena mesečnog priveza čamca zavisi od veličine i mesta, ali je prosek od 60 do70 evra. Kada je reč o zimovanju, odnosno mesečnom trošku van sezone, ukoliko je spoljašnje može koštati oko 40 evra mesečno, dok je unutrašnje duplo skuplje i iznosi oko 80 evra.
“Svako plovilo pre i posle sezone mora da se opere, da se konzervira motor, ispuste tankovi vode, da se spremi kompletno za zimski period”, navode iz ove firme.
Kada je reč o broju i potražnji za plovilima na rekama u Srbiji, naš sagovornik kaže da nema pravila i da sve zavisi od sezone. Najpopularniji i najtraženiji tip čamaca je AQ 540. To je plovilo domaće proizvodnje za čije održavanje je neophodno izdvojiti oko 1.500 evra godišnje.
Kako se u ovoj delatnosti sve razlikuje od sezone do sezone, tako se te oscilacije u potražnji reflektuju i na finansije. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, ukupna dobit svih preduzeća koja posluju u okviru delatnosti popravke i održavanja brodova i čamaca bila je u 2024. godini 15,28 miliona dinara (15.282.000), dok je samo godinu ranije taj rezultat bio skoro trostruko veći i iznosio je 43 miliona dinara.
Međutim, prihodi su rasli obrnuto u odnosu na dobit. U 2023. zarađeno je 614.727.000 dinara, dok je u 2024. suma uvećana na 961.152.000 dinara.
Najuspešnije preduzeće, koje se prema dobiti u 2024. godini našlo na prvom mestu liste, dolazi iz Zrenjanina – Begej shipyards group. Dobit koja je ovu firmu dovela do vrha u prošloj godini iznosila je 12.276.000 dinara. Popravkom i održavanjem plovila ovo srednje preduzeće bavi se od 2019. godine. Finansijski rezultati potvrđuju činjenicu da je poslovanje u okviru ove delatnosti nestabilno, pa je tako dobit Begej shipyards group u 2022. iznosila 11.098.000 dinara, da bi se u narednoj godini udvostručila na 23.951.000 dinara.
Drugo mesto prema dobiti zauzela je firma Pro nautic servis iz Novog Sada sa 883.000 dinara.
Pročitajte još:
“Pro Nautic Servis se dugi niz godina profesionalno bavi servisiranjem, popravkom vanbrodskih i brodskih motora i održavanjem čamaca. Pored toga, pružamo usluge transporta plovila širom zemlje, kao i bezbednog spuštanja u vodu. Takođe, nudimo siguran i pouzdan zimovnik kako bi tokom hladnih meseci čamac bio zaštićen i spreman za novu sezonu”, stoji na zvaničnom sajtu ove novosadske firme.
Preduzetnik Miloš Tanasijević iz Beograda, koji je vlasnik preduzeća Navigar, našao se na trećem mestu liste bonitetne kuće CompanyWall prema dobiti. Ova mlada firma posluje od 2023. godine, a rezultat u drugoj godini poslovanja iznosio je 782.000 dinara.
















LEBRON
30.10.2025 #1 AuthorSve je popularnije.
MAJA
31.10.2025 #2 AuthorVerujemnda je to sasvim dovoljno za nase trziste,a i firme su pokazale da dobro rade svoj posao