VIŠE OD 50 MILIONA RADNIH MESTA U EVROPI BIĆE ROBOTIZOVANO Pandemija primorava radnike na ubrzanu prekvalifikaciju
22.6.2020 10:04 Autor: Ljiljana Begović



Oko 53 miliona radnih mesta u Evropskoj uniji biće robotizovano do 2030. godine, što bi moglo biti ubrzano usled pandemije virusa Covid-19. Više od 20 odsto radne snage će biti primorano na sticanje novih veština i prekvalifikaciju, pokazali su rezultati istraživanja instituta „McKinsey Global“.
U izveštaju je navedeno da bi skoro 59 miliona ljudi u EU, odnosno 26 odsto od ukupnog broja zaposlenih, moglo u kratkom roku da se suoči sa ekonomskim posledicama pandemije i restriktivnih mera – smanjenjem radnih sati i plate, ili sa privremenim ili stalnim prestankom radnog odnosa.
Automatizacija i zamrzavanje pojedinih ekonomskih aktivnosti, koji će se odvijati različitim brzinama, dovešće do smanjenja broja radnih mesta i ubrzati proces stvaranja novih profesija.

Covid-19 bi s jedne strane mogao da ubrza prelazak radne snage na nove poslove koji zahtevaju drugačije veštine, a sa druge strane kriza s virusom mogla bi da produbi razlike između više i manje obrazovanih radnika, ali i između država u EU, navedeno je u izveštaju.
Navodi se da oko 50 odsto Evropljana živi u stabilnim ekonomijama koje privlače nove stanovnike, da se evropske oblasti koje čine dom za oko 30 odsto Evropljana suočavaju sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva zbog imigracije ili starenja, a da preostalih 20 odsto čini kategorija sa dinamičnim rastom i najvišim BDP po glavi stanovnika.
Broj radno sposobnog evropskog stanovništva koji živi i radi u drugoj evropskoj državi udvostručio se od 2003. do 2018. sa oko osam na 16 miliona, dodaje se u izveštaju.