Banke u Srbiji su veoma likvidne, ali kredite odobravaju vrlo oprezno
BankeIntervjuInvesticijeIzdvajamoPoslovanje
17.1.2026 12:31 Autor: Jelena Stjepanović 25

Potražnja za kreditima u Srbiji u drugoj polovini prošle godine nastavila je da raste, ali bankarski sektor nije na odgovarajući način izašao u susret toj tražnji, odnosno ponuda je ostala nepromenjena. Projekcije za prvih šest meseci ove godine su da će se ponuda povećati, s tim što se očekuje i dodatni rast tražnje za zajmovima. Banke će na to odgovoriti boljim uslovima finansiranja, ali se očekuje pogoršanje kreditnog kvaliteta.
Ovo su nalazi Istraživanja bankarskog kreditiranja u regionu Centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CIJIE) za drugu polovinu 2025. godine koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB). Šta konkretno sve to znači za privredu i banke u Srbiji za Biznis.rs govori viši ekonomista Odeljenja za ekonomiju EIB-a Mateo Feraci (Matteo Ferrazzi).
Koji su faktori potražnje za kreditima i da li istraživanje identifikuje sektore sa najvećom potražnjom?
„Prema Anketi o bankarskom kreditiranju u regionu CIJIE, potražnja za kreditima u Srbiji je ojačala u proteklih šest meseci i očekuje se da će ostati povoljna, što je u velikoj meri u skladu sa regionalnim trendovima. Banke izveštavaju da je ekspanzija potražnje uglavnom koncentrisana u segmentu stanovništva, posebno kod potrošačkih i stambenih kredita (odnosno hipoteka). Poboljšani izgledi na tržištu nekretnina i jače poverenje potrošača identifikovani su kao glavni faktori podrške, dok se potražnja korporativnog sektora procenjuje kao relativno slaba.
Istraživanje pravi razliku između domaćinstava, malih i srednjih preduzeća (MSP) i velikih korporacija, ali ne pruža detaljniju sektorsku analizu unutar korporativnog segmenta. Zvanični podaci Narodne banke Srbije potvrđuju ovu sliku: ukupno kreditiranje poraslo je za oko 14 odsto na godišnjem nivou krajem 2025. godine u nominalnim iznosima, pri čemu se kreditiranje stanovništva širilo brže od korporativnih kredita, odražavajući snažan doprinos potrošačkih i stambenih kredita.“

Kada se navodi da je ponuda bila nedovoljna, da li to znači da banke u Srbiji ne nude dovoljno kredita jer im nedostaje sredstava ili da su ponude neadekvatne u pogledu uslova?
„U anketi se ponuda kredita odnosi na spremnost banaka da odobre kredit na osnovu njihove procene rizika, profitabilnosti i ograničenja bilansa stanja i ona se analizira odvojeno od potražnje za kreditima. Za Srbiju banke izveštavaju da su uslovi ponude ostali uglavnom nepromenjeni, dok je potražnja porasla. To ne podrazumeva da bankama nedostaju sredstva ili da nisu u mogućnosti da pozajmljuju, već da biraju da šire kreditiranje opreznije nego što to sugeriše tempo potražnje klijenata.
Uslovi finansiranja u Srbiji ocenjeni su kao povoljni i očekuje se njihovo dalje poboljšanje. Banke izveštavaju o obilnoj likvidnosti, podržanoj stabilnim depozitima stanovništva i privrede, kao i kontinuiranim pristupom finansiranju od strane međunarodnih finansijskih institucija (IFI). U skladu sa tim, odnos kredita i depozita ostaje zdrav na nivou od oko 80 odsto, a indikatori likvidnosti koje objavljuje Narodna banka Srbije ukazuju na značajne rezerve. U tom kontekstu, rezultate ankete treba interpretirati kao odraz oprezne alokacije kredita, a ne kao direktno ograničenje ponude kredita.“
Jedan od nalaza istraživanja je i da će se uslovi finansiranja verovatno poboljšati, da li se to odnosi na smanjenje kamatnih stopa?
„Očekivano poboljšanje uslova finansiranja uglavnom se odnosi na okruženje za finansiranje banaka i kreditne standarde, a ne mehanički na niže kamatne stope. Banke ukazuju na bolji pristup finansiranju i veću spremnost za odobravanje kredita, posebno malim i srednjim preduzećima i domaćinstvima za stambene kredite. Promene kamatnih stopa zavise od širih monetarnih i tržišnih uslova i ne izvode se direktno iz odgovora u anketi.“

Možete li da objasnite na šta se tačno misli kada se navodi da se kvalitet kredita poboljšao, ali se očekuje njegovo pogoršanje?
„Što se tiče kvaliteta kredita, banke izveštavaju da je kvalitet aktive nastavio da se poboljšava poslednjih godina, odražavajući dugoročni pad problematičnih kredita (NPL). U Srbiji je udeo NPL-ova naglo opao tokom protekle decenije, dostižući istorijski niske nivoe od nešto iznad dva odsto do kraja 2025. godine. To je podržalo manje potrebe za rezervisanjima, a samim tim i jaču profitabilnost banaka.
Međutim, ispitanici očekuju određeno pogoršanje kvaliteta kredita u narednih šest meseci u segmentima stanovništva i privrede, delom odražavajući normalizaciju nakon dugog perioda izuzetno snažnog kvaliteta aktive. Slične zabrinutosti su izražene u prethodnim ciklusima ankete, ali se često nisu materijalizovale.“
Kako treba tumačiti povećanu potražnju za kreditima? Da li u slučaju investicionih kredita rastuća potražnja ukazuje na razvoj i ulaganje u budući rast, dok kod kredita za obrtna sredstva to može ukazivati na poslovne poteškoće? Imate li podatke o tome za koje vrste kredita potražnja raste?
„Očekivana ekspanzija potražnje za kreditima u Srbiji uglavnom je vođena domaćinstvima, posebno za potrošačke kredite i stambene kredite, dok potražnja korporativnih klijenata ostaje suzdržana, ali se očekuje poboljšanje sa slabog na neutralni nivo. Za korporativne klijente, banke izveštavaju da je investiciona aktivnost bila relativno slaba, iako se očekuje određeno poboljšanje u narednih šest meseci.
Pročitajte još:
Zvanični podaci o kreditiranju pružaju dodatni kontekst o vrstama kredita. Rast korporativnog kreditiranja u 2025. godini podržan je i investicionim kreditima i kreditima za obrtna sredstva, dok je rast kreditiranja stanovništva vođen gotovinskim i stambenim kreditima. Ovo sugeriše da rastuću potražnju za kreditima ne treba tumačiti mehanički kao znak stresa ili slabosti.
U korporativnom sektoru povećano je i zaduživanje povezano sa investicijama i ono vezano za likvidnost, a razlikovanje ekspanzivnih investicija od finansiranja iz predostrožnosti zahteva analizu na nivou preduzeća, što je van okvira ove ankete.“















bajroslastičar
17.1.2026 #1 AuthorNaravno da su likvidne kada deru sa kamatama
MARA
18.1.2026 #2 AuthorKametne stope su jezivo velike
PAVLE-2005
17.1.2026 #3 AuthorI kada odobre presedne ti posle prve rate
MARA
17.1.2026 #4 AuthorBankarski sektor nece biti u krizi
JANJIĆ
18.1.2026 #5 AuthorBanke u Srbiji imaju dovoljno likvidnosti, ali zbog opreza u proceni rizika – a ne nedostatka novca – i dalje relativno strogo odobravaju kredite.
LEKI
17.1.2026 #6 AuthorNece da rizikuju,banka je uvek na dobitku.
svetislavmaksimovic7@gmail.com
17.1.2026 #7 AuthorBanka je naravno na dobitku!!
BIJUTI27
17.1.2026 #8 AuthorBanke u Srbiji imaju dovoljno novca, ali zbog povećanog rizika i regulatornih zahteva radije igraju na sigurno nego da šire kreditiranje. Takav oprez čuva stabilnost sistema, ali istovremeno usporava investicije i privredni rast.
Emilija
17.1.2026 #9 AuthorA kamate kakve su.Prava sitnica!
VALE
17.1.2026 #10 AuthorKrediti su dobri za banke uvek, ali za druge, relativno, sve zavisi kako se koriste
Jeca
17.1.2026 #11 AuthorKako god okrenes banka je uvek ta koja dobija.
BILJKA
17.1.2026 #12 AuthorTeško je vratiti kredit.
JELENA1974
18.1.2026 #13 AuthorI banke su tu da bi imale profit.
REA
18.1.2026 #14 AuthorIntesa ne daje nista nikome
Žarko
18.1.2026 #15 AuthorZato što građani nisu likvdini oprezni su s kreditima
SUNCE
18.1.2026 #16 AuthorFirme često propadaju a banke vode sogurnu politiku i ne žele da ulaze u rizik da im kredit neće biti vraćen.
Dux011
18.1.2026 #17 AuthorSve ima nesto svoje, sve u svemu…
doroteja28
18.1.2026 #18 AuthorLikvidne su ali pitanje ko moze i da dobije, sve je gore
DUCA
18.1.2026 #19 AuthorOprezni jesu jel banka nikada neće biti na gubitku.
WanderingSpirit
18.1.2026 #20 AuthorBanka ce uvek da profitira bez obzira na sve
VUK
18.1.2026 #21 AuthorPa sad da li je tako ne znam…
LAV
18.1.2026 #22 AuthorBanke ce uvek biti na dobitku kakva god situacija da jeste. Osiguraju se one odlicno.
SUNCICA
18.1.2026 #23 AuthorTreba mnogo da paze
Brana
18.1.2026 #24 AuthorBanka ne rizikuje
LARA
18.1.2026 #25 AuthorBanke, kao i uvek, vesto izbegavaju rizike.