Veštačka inteligencija zauzela centralnu poziciju, dok etičke dileme rastu
BankeBolji posaoInovacijeIntervjuInvesticije
30.12.2025 12:07 Autor: Jelena Stjepanović 1

Damjan Sorel (Damien Sorrell) započeo je karijeru u sektoru projektnog finansiranja advokatske kancelarije Linklaters LLP, pre nego što se pridružio pravnom timu Evropske investicione banke (EIB) usmerenom na poslovanje u Africi, BISA i Aziji. Uspostavio je kancelariju banke u Bejrutu 2019. godine koju je vodio naredne tri godine, nakon čega se pridružio timu za finansijsku inkluziju kao viši kreditni službenik.
EIB ga je za novog šefa svog Regionalnog centra za Zapadni Balkan imenovao u decembru 2024. godine.
Ima dvojno, francusko i britansko državljanstvo, a diplomirao je englesko pravo na Kraljevskom koledžu u Londonu, završio jednogodišnje postdiplomske studije na Univerzitetu u Parizu Panteon-Sorbona i stekao zvanje magistra međunarodnih odnosa na Institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi.
Pitali smo Damjana Sorela, šta je po njegovom mišljenju obeležilo 2025. godinu?
Događaj godine
– Veštačka inteligencija je u 2025. godini preuzela centralnu poziciju. Usvajanje je eksplodiralo – 88 odsto kompanija sada koristi AI za najmanje jednu aktivnost, u odnosu na 78 procenata prošle godine (McKinsey). Evropa je odgovorila usvanjem Akcionog plana za AI kontinent, sa težnjom da postane jedan od globalnih lidera. Sa 150 milijardi evra privatnih investicija plan se fokusira na izgradnju pouzdane, humane AI infrastrukture, jačanje istraživanja i veština. U decembru ove godine EIB i Evropska komisija dogovorili su razvoj pet AI gigafabrika u okviru inicijative InvestEU, pretvarajući koncepte u održive projekte.
AI donosi obećanja, ali i duboke društvene i etičke izazove. Postoji rizik od produbljivanja postojećih nejednakosti. Zabrinutost oko privatnosti je opravdana jer AI sistemi obrađuju ogromne količine ličnih podataka, često bez jasnog pristanka. Transparentnost i odgovornost su ključni, jer AI dovodi u pitanje naše vrednosti: kako osigurati da bude u skladu sa ljudskim pravima, kulturnim normama i demokratskim principima? Pronalaženje ravnoteže između inovacije i etičke odgovornosti jedan je od ključnih izazova našeg vremena.
Ličnost godine
– Izdvojio bih zajedničko dostignuće ovogodišnjih laureata Nobelove nagrade za ekonomske nauke: Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt. Njihovo revolucionarno istraživanje dokazuje da se održivi ekonomski rast ne događa automatski. On zavisi od inovacija, više nego od gomilanja kapitala ili uloženog rada. Nove ideje i tehnologije podstiču produktivnost i bolji životni standard, ali i menjaju pravila igre, remeteći industrije i radna mesta. Njihov rad produbljuje koncept „kreativne destrukcije“ i pokazuje da napredak počiva na prethodnim otkrićima, a ubrzava se kada društva ulažu u obrazovanje, istraživanje i razmenu znanja.
Najbolji poslovni potez godine
– U 2025. godini Grupacija EIB pokrenula je TechEU, najveću inicijativu Evropske unije (EU) za finansiranje inovacija i tehnološkog napretka, koja donosi 70 milijardi evra u vidu kapitala, kvazi vlasničkog kapitala, zajmova i garancija. Cilj je jasan: privući i zadržati talente, kapital i investicije u EU i podstaći najmanje 250 milijardi evra privatnih ulaganja.
I to nije sve. Zajedno sa Evropskom komisijom, EU banka je nedavno najavila ulaganje od 10 milijardi evra u biotehnologiju i životne nauke u naredne dve godine. Biotehnologija ima potencijal da radikalno promeni zdravstvene usluge kroz inovativne lekove i tretmane za pacijente, poput AI senzora za srčane funkcije, mRNA terapije kojom se navode ćelije da proizvode specifične proteine za prevenciju i lečenje bolesti, kao i monoklonskih antitela koja pomažu imunom sistemu da brzo prepozna štetne ćelije. Ovo je srž pionirskih istraživanja u oblasti genske terapije, personalizovane medicine i biofarmaceutike, poput sintetičkog insulina.
Promašaj godine
– Kada se pogledaju globalni carinski šokovi, trgovinski konflikti i zastoj u borbi protiv klimatskih promena, 2025. je donela niz izazova. Ovi problemi naglašavaju kritičnu važnost poretka zasnovanog na pravilima multilateralizma i pouzdanih partnerstava. Dok prirodne katastrofe beleže rekordne nivoe, svet i dalje nema konsenzus o ukidanju fosilnih goriva. Istraživanja upozoravaju da su 22 od 34 vitalnih parametara naše planete na ekstremnim nivoima (na primer, debljina ledenog pokrivača, toplotni sardžaj okeana, učestalost požara), a globalne temperature već su dostigle 1,5 stepeni celzijusa iznad predindustrijskih normi, što predstavlja cilj Pariskog sporazuma za kraj veka.
Potrebno je učiniti mnogo više – i to danas, ne sutra – da bi svet krenuo ka održivoj, niskougljeničnoj i klimatski otpornijoj budućnosti. Evropa nastavlja da prednjači u ovom domenu. Ove godine EIB je pokrenuo drugu fazu svog Klimatskog plana, učvršćujući ulogu evropske klimatske banke. Poruka je jasna: dok neki odustaju EU i njeni partneri idu napred. EU predvodi zelenu industrijsku revoluciju, jer sada je vreme da udvostručimo napore – za stratešku autonomiju, liderstvo u zelenim tehnologijama, niže troškove energije, snažniji rast, bolja radna mesta i zdraviju budućnost. Ostajemo potpuno posvećeni mobilizaciji najmanje bilion evra zelenih investicija u ovoj deceniji.
Očekivanja u 2026. godini
– Očekujemo da Evropa ostane svetionik stabilnosti i pouzdan partner kroz podsticaj napretka u ključnim oblastima kao što su bezbednost, zelena tranzicija i inovacije. Evropa mora nastaviti da pruža kontinuiranu podršku održivom rastu širom kontinenta i van njega, čak i u složenom geopolitičkom kontekstu. Nadamo se da će zajamac oko proširenja EU biti snažno očuvan tokom 2026. U tom kontekstu, region Zapadnog Balkana može da iskoristi prilike iz Plana rasta kako bi napravio odlučne korake ka članstvu, dubljoj saradnji i integraciji. Kao EU banka, u potpunosti podržavamo ove napore.
Operativni plan EIB za 2026-2028. predviđa rekordnih 100 milijardi evra finansiranja za sledeću godinu, uključujući 4,5 milijardi za bezbednost i odbranu. Investicije će biti fokusirane na projekte širom sveta za zelenu tranziciju, tehnološke inovacije, bezbednost i podršku Ukrajini, koji su u potpunosti usklađeni sa politikama EU.















MinjaKristalŠminkanje
30.12.2025 #1 AuthorVeštačka inteligencija postaje ključni pokretač inovacija i efikasnosti, naročito u bankarstvu i investicijama, ali njen ubrzan razvoj otvara ozbiljna etička pitanja. Bez jasnih pravila, transparentnosti i odgovornosti, rizik je da tehnološki napredak nadmaši društvenu spremnost da ga pravilno kontroliše.