Najčešći vid zloupotrebe je skimovanje kartica

Kako doći do novca ako bankomat ne izbaci traženu sumu?

BankeNovacU fokusu

19.11.2021 08:39 Autor: Ljiljana Begović

Kako doći do novca ako bankomat ne izbaci traženu sumu? Kako doći do novca ako bankomat ne izbaci traženu sumu?
Dešava se da kada pokušate da podignete novac, novčanice ne “izađu” iz bankomata, iako su oni namenjeni kako bi došlo do efikasnijeg podizanja novca.... Kako doći do novca ako bankomat ne izbaci traženu sumu?

Dešava se da kada pokušate da podignete novac, novčanice ne “izađu” iz bankomata, iako su oni namenjeni kako bi došlo do efikasnijeg podizanja novca. Razlozi su različiti, od kvarova, nedostatka para u mašini, ili akcije prevaranata. Procedura za povraćaj novca, međutim, može da traje 24 sata, ali i 15 dana.

U slučaju da bankomat ne isplati novac, a sredstva ostanu zadužena, podnosi se reklamacija banci čija je mašina „ukrala“ pare. Klijent se može obratiti i svojoj banci, koja će umesto njega, pokrenuti prigovor kod vlasnika bankomata. Ako korisnik nije zadovoljan odgovorom, ili on ne stigne u roku od 15 dana, može se da se žali i Narodnoj banci Srbije – Sektoru za zaštitu korisnika finansijskih usluga, pišu Novosti.

Iz NBS kažu da je jednostavnija i brža procedura ako se problem dogodi kod podizanja gotovine na bankomatu koja je izdala karticu. Reklamacioni postupak se završava u okviru jedne banke i u praksi traje kraće nego u slučaju kada je prihvatilac druga banka. Zato je preporuka korisnicima da ukoliko su u mogućnosti novac podižu na bankomatima „svoje“ banke. U praksi to najčešće bude i najbrži način utvrđivanja da li se radi samo o rezervaciji sredstava po računu korisnika ili i o zaduženju.

Ako se ipak u trenutku izvršenja transakcije desi da bankomat ne može da isplati iznos jer mu je nestalo dovoljno gotovine, transakcija će automatski biti stornirana i korisniku se neće zadužiti sredstva sa računa.

“Razlog zbog kojeg bankomat ne isplati novac može biti tehnički kvar na samom bankomatu, na uređaju koji vrši brojanje i transport novčanica do mesta gde ih korisnik preuzima”, objašnjavaju u NBS.

Na našem tržištu najčešći tip potencijalne zloupotrebe je takozvano skimovanje kartica (eng. skimming), gde neko ko vrši zloupotrebu na bankomatu postavi skiming uređaj preko koga prikuplja podatke sa kartice koje kasnije potencijalno može da zloupotrebi.

Foto: Unsplash.com

Kako su za Biznis.rs objasnili iz NBS drugi tip moguće zloupotrebe je tzv. keš treping (eng. cash trapping) gde neko ko vrši zloupotrebu na bankomatu postavlja uređaj koji omogućava da kad bankomat nakon izvršene transakcije započne isplatu gotovine, ta gotovina praktično ostane u delu bankomata koji nije dostupan korisniku koji podiže novac i odakle se kasnije može preuzeti kada se korisnik udalji od bankomata.

“Takođe, veoma važna činjenica je da u skladu sa Zakonom o platnim uslugama platilac snosi gubitke koji proističu iz izvršenja neodobrenih platnih transakcija do iznosa od 3.000 dinara, ako su te transakcije izvršene usled korišćenja izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta, ili platnog instrumenta koji je bio zloupotrebljen jer platilac nije uspeo da zaštiti njegove personalizovane sigurnosne elemente. U skladu sa navedenim, pružaoci platnih usluga dužni su da korisnicima platnih kartica nadoknade iznose iznad 3.000”, naglašavaju iz NBS.

Nov način zaštite u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je uvedena nova regulativa koja podrazumeva veću zaštitu bankomata zbog nove opasne metode napada na bankomate koje se zove “black box”.

“Upadima u software putem tzv. ‘black box’ metode – počinitelji prvo izrežu deo maske bankomata kako bi omogućili pristup kablovima instaliranim unutar bankomata. Osim toga, pod ‘black box’ napadima podrazumevamo i otključavanje maske bankomata, otvaranje bankomata takođe radi pristupanja kablovima. Nakon toga počinitelji korišćenjem software-a bankomatu daju nalog za isplatu i tako otuđe sav novac koji se nalazio u bankomatu, pa su štete vrlo visoke”, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

Takve vrste napada aktuelne su od 2016. godine, a njihova učestalost povećava se svake godine. Tokom 2021. godine (zaključno sa 21. oktobrom) evidentirana su ukupno 63 krivična dela, od kojih je 17 dovršeno, dok je 46 ostalo u pokušaju.

“S obzirom na to da se radi o rasprostranjenosti ovih krivičnih dela na području celokupne Republike Hrvatske, kao i na velike materijalne štete do kojih dovode, kriminalistička istraživanja nad počiniocima ove vrste krivičnih dela se sprovode kontinuirano. Zbog svega navedenog pokrenut je postupak izmene – dopune Zakona o zaštiti novčanih institucija u pogledu zaštite bankomata, s obzirom na to da su se dosadašnje mere zaštite bankomata pokazale kao nedovoljno delotvorne”, navode iz MUP-a Hrvatske.

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.