U Novom Sadu najčešće propadaju mikro firme – skoro 80 odsto svih stečajeva čine najmanja preduzeća
24.2.2026 15:05 Autor: Ljiljana Begović 0

Podaci o stečajevima i likvidacijama u Novom Sadu koje nam je dostavila bonitetna kuća CompanyWall pokazuju da je tokom 2024. godine došlo do značajnih promena u dinamici gašenja preduzeća, ali i do različitih trendova kada se uporede stečajni i likvidacioni postupci.
U 2024. godini u Novom Sadu je bilo 44.534 aktivnih firmi. Kada se taj broj uporedi sa 114 stečajeva, proizilazi da je u stečaj otišlo oko 0,26 odsto aktivnih preduzeća. Likvidirano je 654 firmi, što predstavlja oko 1,47 odsto ukupnog broja aktivnih. Zbirno gledano, kroz stečaj ili likvidaciju prošlo je oko 1,7 odsto firmi u odnosu na ukupan broj aktivnih subjekata.
Ukupni podaci pokazuju da je 2024. godina donela rast stečajeva, ali i pad likvidacija.
Rast stečajeva od gotovo dve trećine
U 2023. godini u Novom Sadu zabeleženo je 69 stečajeva, dok je u 2024. taj broj porastao na 114. To predstavlja povećanje od oko 65 odsto u samo jednoj godini. Ovakav rast ukazuje na jače finansijske pritiske na deo privrede, posebno ako se ima u vidu da je reč o formalnim stečajnim postupcima, koji obično slede nakon dugotrajnijih problema u poslovanju.
Ukupni prihodi preduzeća koja su ušla u stečaj tokom 2024. godine iznosili su 3.806.879.000 dinara, dok je u tim firmama bilo zaposleno 242 radnika. Ako se ukupni prihodi podele sa 114 stečajnih postupaka, dobija se prosečan prihod od oko 33,4 miliona dinara po firmi u stečaju. To ukazuje da su u stečaj ulazila pretežno manja privredna društva, sa relativno ograničenim obimom poslovanja.
Najviše se gase mikro preduzeća
Struktura po veličini dodatno potvrđuje takav zaključak. Od ukupno 114 stečajeva, čak 91 se odnosio na mikro preduzeća. To znači da mikro segment čini gotovo 80 odsto svih stečajnih postupaka.
Malih preduzeća bilo je pet, srednjih dva, dok je samo jedno veliko preduzeće završilo u stečaju. Ovi podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju potvrđuju problem malih i mikro preduzeća u Srbiji, da su i dalje najosteljiviji na tržišne poremećaje, pad tražnje ili probleme sa likvidnošću.
Posmatrano po sektorima, najveći broj stečajeva u 2024. godini zabeležen je u oblasti nespecijalizovane trgovine na veliko, ukupno 13. Slede gajenje žita (osim pirinča), leguminoza i uljarica sa devet stečajeva, dok su ostali nepomenuti specifični građevinski radovi i konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i upravljanjem imali po šest slučajeva. Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada zabeležila je pet stečajeva.
Sa druge strane, najmanji broj stečajeva – po jedan – zabeležen je u delatnostima kao što su proizvodnja derivata nafte, proizvodnja mašina za poljoprivredu i šumarstvo, trgovina na veliko proizvodima za domaćinstvo, uslužne delatnosti u kopnenom saobraćaju i delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata.
Pad broja likvidiranih preduzeća
Za razliku od rasta stečajeva, broj likvidacija je manji. U 2023. godini likvidirano je 752 preduzeća, dok je u 2024. taj broj iznosio 654. To je smanjenje od 98 firmi, odnosno pad od oko 13 procenata. Ipak, prema poslednjim podacima, trenutno je u Novom Sadu 667 preduzeća u likvidaciji, što pokazuje da je broj aktivnih postupaka i dalje visok.
U 2024. godini, kao i kod stečajeva, likvidacije su dominantno pogađale mikro preduzeća. Pored njih, likvidirano je devet malih i dva srednja preduzeća. U tim firmama bilo je zaposleno 490 radnika, što je dvostruko više nego u firmama koje su otišle u stečaj (242 zaposlena). Ukupni prihodi likvidiranih firmi iznosili su 3.547.701.000 dinara.
Kada se uporede prihodi, vidi se da su firme u stečaju imale veće ukupne prihode (3,8 milijardi dinara) u odnosu na likvidirane (3,55 milijardi dinara), iako je broj likvidiranih firmi bio gotovo šest puta veći od broja stečajeva. To znači da su firme koje su završile u likvidaciji u proseku bile znatno manje po obimu poslovanja. Prosečan prihod po likvidiranoj firmi iznosio je oko 5,4 miliona dinara, što je višestruko manje od proseka kod stečajnih dužnika.
Pročitajte još:
Najveći broj likvidiranih firmi u 2024. bio je u nespecijalizovanoj trgovini na veliko – čak 80. Slede računarsko programiranje sa 60, delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata sa 39, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada sa 36 i konsultantske aktivnosti sa 33 likvidacije.
Iako su pojedini sektori, poput trgovine i IT-a, imali znatno veći broj likvidacija nego stečajeva, to može ukazivati na dobrovoljno gašenje manjih i neaktivnih firmi, a ne nužno na insolventnost.
Najmanji broj likvidacija – po jedna firma – zabeležen je u uslužnim delatnostima u gajenju useva i zasada, proizvodnji ostalih proizvoda od plastike, proizvodnji mašina za poljoprivredu i šumarstvo, trgovini na veliko odećom i obućom, kao i u uslužnim delatnostima u kopnenom saobraćaju.
















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.