Proizvodnja smanjena za oko 70 procenata zbog rata

Dramatičan rast cena nafte, Iran izabrao novog verskog vođu

Analiza

9.3.2026 09:47 Autor: Vladimir Jokanović 0

Dramatičan rast cena nafte, Iran izabrao novog verskog vođu Dramatičan rast cena nafte, Iran izabrao novog verskog vođu
Cene nafte naglo su porasle u ponedeljak rano ujutru za više od 25 odsto, dostigavši najviši nivo od sredine 2022. godine. Do skoka cena... Dramatičan rast cena nafte, Iran izabrao novog verskog vođu

Cene nafte naglo su porasle u ponedeljak rano ujutru za više od 25 odsto, dostigavši najviši nivo od sredine 2022. godine. Do skoka cena došlo je nakon što su pojedini veliki proizvođači počeli da smanjuju proizvodnju, dok tržište strahuje od dugotrajnih poremećaja u transportu zbog širenja rata između SAD, Izraela i Irana. Nekoliko sati kasnije cene su pale za oko 10 odsto.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se kriza odigrava oko Ormuskog moreuza, kroz koji inače prolazi oko petine svetske trgovine naftom. Problemi u kretanju tankera i povećani bezbednosni rizici već su usporili transport, a naročito su pogođene azijske zemlje, koje u velikoj meri zavise od bliskoistočne nafte, prenosi Reuters.

Fjučersi na naftu Brent crude najpre su porasli za skoro 27 odsto na oko 117,65 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) poskupela za više od 28 odsto na oko 116,6 dolara. Tokom trgovanja obe vrste nafte su nakratko dostigle skoro 120 dolara po barelu, ali su se nešto kasnije vratile na cenu oko 106 dolara po barelu za Brent i oko 101 dolar za WTI naftu..

Analitičari upozoravaju da bi pritisak na rast cena mogao da potraje ukoliko se transport kroz Ormuski moreuz uskoro ne normalizuje i ako se regionalne tenzije ne smire.

Situaciju dodatno komplikuje smanjenje proizvodnje u nekoliko zemalja regiona. Irak i Kuvajt već su počeli da smanjuju proizvodnju nafte, dok je Katar ranije smanjio izvoz tečnog prirodnog gasa. Očekuje se da bi i UAE i Saudijska Arabija mogli uskoro da preduzmu slične korake kada im se popune skladišta.

Proizvodnja sirove nafte iz južnih naftnih polja u Iraku pala je za oko 70 procenata od početka rata SAD i Izraela protiv Irana. Dnevna proizvodnja sada iznosi oko 1,3 miliona barela, dok je pre sukoba bila oko 4,3 miliona barela dnevno.

Napadi i bezbednosni incidenti u regionu se nastavljaju. U naftnoj zoni u gradu Fudžerja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar nakon pada krhotina, dok je Saudijska Arabija presrela dron koji je leteo ka naftnom polju Šajbah.

Foto: Beta/AP

Zbog naglog rasta cena nafte, lider demokrata u američkom Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) pozvao je Trampa da oslobodi deo nafte iz američkih strateških rezervi kako bi se stabilizovalo tržište i ublažio rast cena goriva za potrošače.

Ministri finansija zemalja G7 planiraju da u ponedeljak razgovaraju o mogućnosti zajedničkog puštanja nafte iz hitnih rezervi, u koordinaciji sa  Međunardnom agencijom za energiju (IEA), prenosi Financial Times. Prema izvorima britanskog lista, tri države G7, uključujući SAD, već su podržale ovu ideju.

Ministri finansija i izvršni direktor IEA Fatih Birol trebalo bi da održe telefonski sastanak na kojem će razmotriti posledice rata u Iran na globalno tržište energije. Ni Međunarodna agencija za energiju ni predsedavajuća zemlja G7 za sada nisu komentarisale ove informacije, navodi se u izveštaju.

Istovremeno, političke tenzije rastu. Izraelska vojska zapretila je da će eliminisati svakog naslednika ubijenog Alija Hameneija, dok je američki predsednik Donald Tramp (Donald Trump) poručio da bi rat mogao da se završi tek potpunim porazom iranskog vojnog i političkog vrha.

Na rast cena utiče i politička situacija u Iranu. Nakon smrti vrhovnog vođe Ali Hamenei, Savet eksperata za njegovog naslednika izabrao je Modžtaba Hamenei, što mnogi tumače kao znak da će tvrda linija vlasti u Teheranu ostati na snazi tokom sukoba sa SAD i Izraelom.

Novi vrhovni lider ima 56 godina i šiitski je verski učenjak. Iako vodi prilično povučen život i retko se pojavljuje u javnosti, mediji su ga godinama opisivali kao najuticajnijeg sina Alija Hameneija i jednog od glavnih kandidata da nasledi oca na čelu države.

Modžtaba Hamenei ima bliske veze sa Islamskom revolucionarnom gardom. Izvori tog lista tvrde da je upravo ta vojna struktura snažno podržala njegovo imenovanje nakon smrti Alija Hameneija, ocenjujući da ima sposobnosti da vodi Iran u periodu velike krize. Iranske vlasti su ranije saopštile da su supruga Modžtabe Hameneija, njegova majka i njegov sin poginuli zajedno sa Alijem Hameneijem tokom napada koje su izveli SAD i Izrael.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.