Najuspešnija preduzeća u proizvodnji plastičnih masa ostvaruju milionske dobiti

Uprkos nedovoljnoj reciklaži, raste upotreba plastike u Srbiji

AnalizaEkologijaPoslovanje

27.5.2025 15:16 Autor: Ljiljana Begović 6

Uprkos nedovoljnoj reciklaži, raste upotreba plastike u Srbiji Uprkos nedovoljnoj reciklaži, raste upotreba plastike u Srbiji
Iako je potrošnja plastike u Srbiji niža u poređenju sa prosekom Evropske unije – oko 100 kilograma po stanovniku godišnje, trend rasta je prisutan.... Uprkos nedovoljnoj reciklaži, raste upotreba plastike u Srbiji

Iako je potrošnja plastike u Srbiji niža u poređenju sa prosekom Evropske unije – oko 100 kilograma po stanovniku godišnje, trend rasta je prisutan. Poseban izazov predstavlja upravljanje plastičnim otpadom, s obzirom na nedovoljnu infrastrukturu za preradu otpada i nisku stopu reciklaže.

Stručnjaci savetuju da je neophodno unaprediti sistemsku infrastrukturu, povećati svest građana o važnosti reciklaže i uvesti strože regulative koje bi podstakle smanjenje upotrebe plastike, posebno one za jednokratnu upotrebu.

Procene ukazuju da se oko 200.000 tona plastike godišnje odlaže na deponije u Srbiji, gde ostaje stotinama godina zbog sporog procesa razgradnje. Međutim, globalna potražnja za plastičnim materijalima je i dalje u porastu uprkos ekološkim izazovima, pri čemu se sve više pažnje posvećuje reciklaži i razvoju biorazgradivih plastika.

Takođe, delatnost proizvodnje plastičnih masa u primarnim oblicima ima strateški značaj za mnoge sektore i podstiče domaću prerađivačku industriju. Preduzeća u ovoj delatnosti ostvaruju prihode i na domaćem i na stranom tržištu, pri čemu Srbija beleži značajan uvoz sirovina i opreme, ali i izvoz gotovih plastičnih proizvoda.

Jelica Mičić iz novosadske firme koja se bavi prodajom plastičnih proizvoda za zdravstvo i farmaciju kaže da se plastične mase proizvedene u primarnim oblicima koriste kao osnova za širok spektar proizvoda, od špriceva i boca do zaštitne opreme.

“Iako plastika ima lošu reputaciju zbog zagađenja, u medicini je postala nezamenljiv materijal. Njena sterilnost, izdržljivost i mogućnost prilagođavanja učinile su je ključnom u proizvodnji špriceva, maski, cevi za infuziju, pa čak i uređaja poput pejsmejkera”, objašnjava Mičić.

Foto: Pixabay

Prema nekim procenama, tržište medicinske plastike brzo raste i očekuje se da će do 2027. godine vredeti više od 54 milijarde dolara.

Osim u zdravstvu, plastika se na razne načine upotrebljava i u industrijama kao što su automobilska, građevinska i hemijska.

U svim ovim sektorima posluje i 26 preduzeća registrovanih u Srbiji za izradu plastičnih masa u primarnim oblicima, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall.

Ova delatnost obuhvata proizvodnju različitih termoplastičnih i termoreaktivnih materijala u formi granula, praha, ploča ili folija koje se dalje koriste kao sirovina u preradi plastike.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti proizvodnje plastičnih masa u primarnim oblicima u 2023. godini
Ime preduzećaUkupni prihodiDobit
CABOPOL1.597.853.000182.763.000
VAPEKS DOO ČAČAK3.053.900.000176.684.000
PREDUZEĆE AUSTROTHERM DOO VALJEVO3.560.212.000149.235.000
HIPOL DOO5.652.078.000120.542.000
PRIVREDNO DRUŠTVO PLAST-DENT DOO NIŠ399.786.00031.414.000
BERKOSAN BALKANS DOO NOVA PAZOVA342.620.00030.270.000
DUGALAK988.043.00030.204.000
DOO SAM – PLAST LOZNICA, ČAČAK126.232.00025.344.000
SSA PANA FOAMTEC DOO EXPORT – IMPORT TRGOVINE I OBRADE SUNĐERASTIH MATERIJALA I SAMOLEPLJIVIH TRAKA159.627.0004.298.000
BATA-PLAST DOO STAJKOVCE, VLASOTINCE295.757.0003.819.000
MS PANON APPLE DOO BUKOVAC75.953.0003.446.000
NEVEON Foam d.o.o.448.134.0002.013.000
AKRIPOL-S DOO MIŠAR18.803.0001.340.000
GO GO PLAST DOO NIŠ24.304.0001.020.000
TERMO PLUS DOO BEOGRAD157.843.000933.000,00
DONOR DOO BEOGRAD27.133.000860.000,00
GENEZIS78.740.000687.000,00
SRBOPLAST’ PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU PLASTIČNIH MASA TRGOVINU I USLUGE DOO BEOGRAD (VOŽDOVAC)11.681.000489.000,00
DIN DOO VALJEVO6.819.000341.000,00
ATMA DOO BEOGRAD33.775.00043.000,00
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2023. godinu, u dinarima

Najuspešnije preduzeće u 2023. godini posluje od 2016. u Šimanovcima pod nazivom Cabopol. Ova firma je poslovna jedinica multinacionalne kompanije Mekkin koja je posvećena istraživanju, razvoju i proizvodnji termoplastičnih i umreženih jedinjenja. Dobit od 182,7 miliona dinara u 2023. godini dovela je ovu kompaniju do prvog mesta liste najuspešnijih.

Cabopol je ostvario uspešan poslovni rezultat i u 2022. godini kada je dobit iznosila 131.392.000 dinara.

Čačansko preduzeće Vapeks se sa dobiti od 176,7 miliona dinara našlo na drugom mestu liste najuspešnijih. Prema podacima sa zvaničnog sajta kompanije, Vapeks poseduje fabriku za proizvodnju meke poliuretanske pene.

“Asortiman naših proizvoda čine pene koje proizvodimo od visokokvalitetnih sirovina renomiranih svetskih proizvođača na najkvalitetnijoj mašini za livenje pene prema tehnologiji koju smo razvili u skladu sa zahtevima tržišta”, navode iz firme Vapeks.

Prema veličini razvrstano kao srednje preduzeće, posluje od 2003. godine, a proizvode plasira na skoro sva tržišta zemalja u regionu.

Na trećem mestu liste najboljih prema dobiti u 2023. godini našlo se predstavništvo austrijske firme Austrotherm International. Registrovano u Valjevu od 2001. godine ovo preduzeće je ostvarilo rezultat od 149,2 miliona dinara.

Ova kompanija proizvodi XPS i EPS izolacione materijale, profile, polietilenske proizvode i ploče za unutrašnju gradnju u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

“Osnovana je 1953. godine, a danas posluje u 13 zemalja sa ukupno 29 proizvodnih pogona i deo je koncerna Schmid Industrie Holding. Austrotherm d.o.o. je već 2005. godine dostigao lidersku poziciju u Srbiji kada je odlučeno da se ‘preuzmu’ do tada konkurentski pogoni u Nišu (fabrika za proizvodnju ekspandiranog i ekstrudiranog polistirena) i Srbobranu (fabrika za proizvodnju ekspandiranog polistirena). Tada, Austrotherm d.o.o. sa tri idealno geografski raspoređene fabrike za proizvodnju EPS-a (stiropora) i XPS-a u Srbiji postaje ‘udarna igla’ koncerna”, navode iz ove firme u svom zvaničnom predstavljanju.

  • Jj992

    27.5.2025 #1 Author

    Kod nas nazalost to prosto ne ide

    Odgovori

  • Inquiete

    27.5.2025 #2 Author

    Ne vredi, nemaju ljudi svest o tome.

    Odgovori

  • darmar

    27.5.2025 #3 Author

    Plastika se svuda koristi i ne smanjuje se njeno koriscenje

    Odgovori

  • Jelena

    28.5.2025 #4 Author

    Zabrinjavajuće je što rast proizvodnje plastike nije praćen razvojem reciklaže. Potrebna je hitna sistemska podrška i ulaganja u održiva rešenja.

    Odgovori

  • LEBRON

    28.5.2025 #5 Author

    Sve vise i vise raste upotreba plastike.

    Odgovori

  • NELY

    7.6.2025 #6 Author

    Sve se i svelo na plastiku

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.