Udeo radnika sa malim platama u EU na 14,7 odsto u 2022. godini
27.2.2025 16:29 Autor: Redakcija Biznis.rs 2



U 2022. godini, 14,7 odsto zaposlenih u Evropskoj uniji su bili radnici sa nižim primanjima, naspram 16,2 odsto u 2018. Zaposleni sa niskim primanjima su oni koji zarađuju dve trećine ili manje prosečne bruto zarade po satu u zemlji rada.
Udeo onih koji primaju male plate bio je veći među ženama nego muškarcima 2022. godine (17,1 odsto u poređenju sa 12,6 procenata). U 2018. udeo je bio 18,2 odsto žena i 12,5 odsto zaposlenih muškaraca, saopštio je Eurostat.
Zaposleni sa niskim primanjima činili su oko četvrtinu (25,2 odsto) zaposlenih mlađih od 30 godina. U starijim starosnim grupama ovaj udeo je bio manji: 12,1 procenat među zaposlenima od 30-49 godina, a 13,4 odsto među starijima od 50 godina.
Što je niži nivo obrazovanja neke osobe, veća je verovatnoća da će biti manje plaćen. U 2022. godini, 27,5 odsto zaposlenih u EU sa nižim nivoom obrazovanja bili su radnici sa manjim primanjima, u poređenju sa 17,5 odsto zaposlenih sa srednjim nivoom obrazovanja i 4,8 procenata onih sa visokim obrazovanjem.
Udeo onih koji imaju male plate značajno je varirao među zemljama EU u 2022, te je tako najveći zabeležen u Bugarskoj (26,8 odsto), zatim u Rumuniji (23,9), Letoniji (23,3), Grčkoj (21,7), Estoniji (21,2) i Kipru (20,0 odsto).
Pročitajte još:
Nasuprot tome, manje od deset odsto zaposlenih su bili radnici sa niskim primanjima u Portugalu (1,8 odsto), Švedskoj (4,1), Finskoj (6,5), Italiji (8,8), Sloveniji (9,4) i Francuskoj i Danskoj (obe po 9,7).
WanderingSpirit
27.2.2025 #1 Authorjasno je da još uvek postoji velika nejednakost u prihodima unutar EU
Šone
27.2.2025 #2 AuthorIako su trendovi pozitivni, razlike među zemljama i dalje su velike.