mmf očekuje da inflatorni pritisci popuste naredne godine

Globalni rast u ovoj godini niži od šest odsto

BankeNovacSvetVesti

5.10.2021 18:36 Autor: Redakcija Biznis.rs 1

Globalni rast u ovoj godini niži od šest odsto Globalni rast u ovoj godini niži od šest odsto
Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će globalni rast u 2021. godini biti nešto niži od šest odsto koliko je progozirano u julu, izjavila... Globalni rast u ovoj godini niži od šest odsto

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će globalni rast u 2021. godini biti nešto niži od šest odsto koliko je progozirano u julu, izjavila je u utorak šefica MMF-a Kristalina Georgijeva, navodeći kao razlog rizik dugova, inflaciju i raskorak privrednih kretanja zemalja posle pandemije Covid-19.

Georgijeva je rekla da se globalna ekonomija oporavlja, ali da pandemija nastavlja da ograničava oporavak, pri čemu glavnu prepreku predstavlja „veliki jaz s vakcinama“ jer je pristup mnogih zemalja vakcinama protiv kovida izuzetno nizak, prenosi Rojters.

U virtuelnom obraćanju na događaju Bokoni univerziteta u Italiji, šefica MMF-a je navela da se u ažuriranom izveštaju o svetskim ekonomskim izgledima koji tek treba da bude objavljen predviđa povratak razvijenih ekonomija na nivo pre pandemije do 2022 . godine, ali da će većini ekonomija u usponu i zemljama u razvoju trebati „još mnogo godina“ za oporavak.

„Imamo globalni oporavak koji je i dalje sputan pandemijom i njenim uticajem. Ne možemo da idemo napred kako treba – to je kao hodanje s kamenjem u cipelama“, rekla je ona.

Sjedinjene Američke Države i Kina ostaju vitalni motori rasta, a Italija i Evropa pokazuju jačanje zamajca, ali se privredni rast pogoršava u drugim regionima, navela je Georgijeva.

Očekuje se da će inflatorni pritisci, ključni faktor rizika, popustiti u većini zemalja 2022. godine, ali će nastaviti da utiču na neke ekonomije u usponu i razvoju, dodala je ona, upozoravajući da bi uporan rast inflatornih očekivanja mogao da izazove ubrzano podizanje kamatnih stopa i pooštravanje uslova finansiranja.

Mada centralne banke za sada mogu generalno da izbegnu zaoštravanje monetarne politike, trebalo bi da budu spremne za brzo delovanje ukoliko oporavak bude jači od očekivanog ili ako se materijalizuju štete od rastuće inflacije, naglasila je Georgijeva.

Prema njenim rečima, važno je da se prate finansijski rizici, uključujući i procenu aktiva.

Globus u zaštitnoj maski
Foto: Pixabay.com

Globalni nivo duga, koji sada iznosi oko 100 odsto svetskog BDP-a, znači da mnoge zemlje u razvoju imaju vrlo ograničenu mogućnost emitovanja novog duga pod povoljnim uslovima, rekla je Georgijeva.

Ona je pozvala bogatije nacije da povećaju isporuku vakcina zemljama u razvoju, da uklone trgovinske restrikcije i zatvore gep od 20 milijardi dolara bespovratnih sredstava koja su potrebna za testiranje, praćenje i razvoj terapija protiv Covida-19.

Ako se veliki jaz u stopama vakcinacije između razvijenih ekonomija i siromašnijih zemalja ne otkloni, to bi moglo da zaustavi globalni oporavak i da rezultira ukupnim globalnim gubitkom BDP-a od 5.300 milijardi dolara u narednih pet godina, rekla je Georgijeva.

Takođe je poručila da je potrebno da zemlje ubrzaju napore za rešavanju klimatskih promena, da osiguraju tehnološki preobražaj i ojačaju inkluziju, što bi sve zajedno trebalo da podstakne ekonomski rast.

Prelazak na obnovljivu energiju, nove električne mreže, energetska efikasnost i nisko-ugljenična mobilnost mogu da povećaju globalni BDP za oko dva odsto ove decenije, stvarajući 30 miliona novih radnih mesta, zaključila je direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva.

Tagovi
MMF NOVAC

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...