Na hrvatskom tržištu rada višak radnika sa ekonomskim obrazovanjem, nedostaju zanatlije

Jedan je od najvećih problema hrvatskog tržišta rada je neusklađenost obrazovanja sa potrebama privrede. Prema dostupnim podacima i informacijama, privredi hronično nedostaju, na primer, kvalifikovani građevinski radnici, kako oni koji rade direktno na izgradnji tako i oni za završne radove i popravke, piše Poslovni dnevnik.

Zanatlije nedostaju u deleatnosti održavanja i popravke motornih vozila, u prerađivačkoj industriji i uslužnim delatnostima, posebno kuvari i konobari.

Nasuprot tome, na tržištu rada ima previše ekonomista, komercijalista, poslovnih sekretara i upravnih referenata, kao i modnih tehničara, grafičkih tehničara, veterinarskih tehničara, hotelijersko-turističkih tehničara itd.

Što se tiče visokoobrazovane radne snage, postoji dugotrajni nedostatak stručnjaka koji su završili elektrotehniku, računarstvo, mašinstvo, građevinarstvo, medicinu i farmaciju. To su ključne tehničke i biomedicinske discipline o kojima u velikoj meri zavisi materijalni standard života i zdravlje građana.

Ukinuti porez na dohodak i uvesti plaćanje školarina

Za razliku od prethodnih, višak na tržištu rada obeležava grupe koje su završile studije društvenih disciplina.

Nedostatak navedenih stručnjaka na nivou visokog obrazovanja može se znatno ublažiti povećanjem njihovih relativnih plata putem potpunog ukidanja takozvanoga progresivnog poreza na dohodak, piše Poslovni u svojon analizi. Naime, očekivanje većih relativnih zarada nakon završetka obrazovanja podstaklo bi mlade da u većem broju upisuju spomenute studijske programe.

Izneseni predlog ima uporište u empirijskim istraživanjima u svetu čiji rezultati potvrđuju da razlike u očekivanim platama snažno utiču na izbor studija. Budući da stručnjaci koji su završili spomenute studijske programe imaju najveće bruto plaće i stoga plaćaju porez po najvišim stopama, uticaj ukidanja progresivnog oporezivanja dohotka na broj polaznika takvih studija bio bi veoma značajan.

Što se tiče studenata koji po završetku obrazovanja nisu naročito traženi na tržištu rada, njihov bi broj smanjilo uvođenje školarina za redovne polaznike svih studija. Ako studenti moraju da plaćaju pohađanje studijskog programa koji im neće doneti brzo zapošljavanje i visoku platu, onda će oni i njihovi roditelji razmisliti pre upisivanja studija.

Osim toga, uvođenjem školarina znatno bi se povećali zahtevi studenata u pogledu kvalitete nastave. Plaćanje školarine sigurno bi s vremenom uklonilo mnoga beskorisna predavanja.

Uvođenje školarina i ukidanje poreza na dohodak smanjilo bi i broj odustajanja od studija, što se smatra velikim problemom premda o njemu nema preciznih podataka.

Usput rečeno, Hrvatska se po relativnom broju polaznika visokog obrazovanja nalazi iznad proseka Evropske unije, a istovremeno je ispod proseka po relativnom broju završenih studenata.

Privlačenje stranih menadžera

Iz istih bi razloga školarine trebalo uvesti i u srednjoškolsko obrazovanje. Plaćanje školovanja vrlo bi verojatno smanjilo pohađanje obrazovnih programa koji vode u suficitarna zanimanja. Takođe je gotovo sigurno da bi polaznici u većoj meri birali obrazovne programe za deficitarna zanimanja ne samo radi bržeg zapošljavanja, već i zato što obično traju samo tri godine.

S druge strane, stimulativni uticaj ukidanja poreza na dohodak od rada povećao bi u prihod od doprinosa iz plata i poreza na potrošnju. Naime, ukidanje poreza na dohodak od rada imalo bi, osim navedenih, i dodatne pozitivne učinke. Ono bi imali uticaja na zadržavanju domaćih stručnjaka odnosno njihovo vraćanju iz inostranstva te privlačenju stranih stručnjaka i menadžera, a s njima i stranih investicija.