Ni Uskršnji post ne spašava ribnjake u Srbiji

Potražnja za ribom konstantno je smanjenja od početka pandemije. U Srbiji je na početku ovogodišnjeg Uskršnjeg posta bilo oko 2.500 tona zaliha šaranske ribe, što znači da je nešto manje od 50 odsto proizvedene žive ribe ostalo neprodato za vreme Božićnog posta.

Pored smanjene potrošnje i ogromnih zaliha, proizvođačima na ruku ne idu ni niske cene ribe. Ribnjaci su preopterećeni izdacima i većina malih ribnjaka, po svemu sudeći, ove godine neće ni zasnivati proizvodnju, kaže za Biznis.rs predsednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije i direktor ribnjaka „Kapetanski rit“ Krum Anastasov.

„Cene su izuzetno niske i ispod svakog minimuma. Proizvođačka cena šarana, ako pričamo o kvalitetnom uzgoju i ribi sa manjim sadržajem masti i većim sadržajem proteina, iznosi oko 220, 225 dinara po kilogramu, dok je trenutna cena u veleprodaji i ribnjacima oko 180 dinara. Kada je reč o maloprodajnim cenama, na akcijama u velikim sistemima kilogram šarana obično bude oko 270 dinara. Redovna cena je oko 300, dok individualne male ribarnice prodaju ribu i do 390, 400 dinara“, navodi Anastasov.

Prema njegovim rečima, potrošnja ribe u Srbiji uglavnom je u vezi sa tradiocionalnim i verskim obredima poput slava i sahrana, pa epidemiološke mere značajno utiču na umanjenu potražnju. Iako su tražili pomoć i sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede kako bi se formirala radna grupa koja će raditi na rešavanju nastalih problema, pomoći nema ni na vidiku.

„Dolazimo u situaciju da će početi sezona nove proizvodne godine, ostaće puno konzumne ribe, koja je polno zrela, koja će kalirati, uginuti ili će se izmrestiti. Doći će do potpunog poremećaja u tehnološkom procesu, što predstavlja veliki problem i ogroman rizik za ribarstvo u Srbiji, koje će početi sa gašenjem“, navodi Anastasov.

Ribnjaci u Srbiji opterećeni su vodoprivrednim doprinosima, za njih su to veliki izdaci, pa je jedan od zahteva i otpisivanje ovih obaveza za 2020. i 2021. godinu. Takođe, ribnjaci su tražili i pomoć oko ishrane riba i rešavanje robnih rezervi, a za sada kako kaže Anastasov, još uvek nema sluha za ove probleme, pa su svi u pat poziciji.

„Svi manji ribnjaci, koji su između pet, do 35, 50 hektara verovatno neće ni zasnivati proizvodnju ove godine jer su u ogromnom problemu. Reč je skupoj proizvodnji, a kada se u obzir uzme proizvođačka i cena u veleprodaji, to je zaista nemoguće“, zaključuje naš sagovornik.