Rast potražnje poslovnih prostora

Najamnine u Hrvatskoj na nivoima koji opravdavaju novu gradnju

BiznisNekretnineRegion

25.8.2025 09:21 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Najamnine u Hrvatskoj na nivoima koji opravdavaju novu gradnju Najamnine u Hrvatskoj na nivoima koji opravdavaju novu gradnju
Kompanija Avison Young objavila je novi pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj, u kojem navodi da se beleži pojačana aktivnost, naročito u segmentu kancelarijskih prostora... Najamnine u Hrvatskoj na nivoima koji opravdavaju novu gradnju

Kompanija Avison Young objavila je novi pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj, u kojem navodi da se beleži pojačana aktivnost, naročito u segmentu kancelarijskih prostora i logističkih skladišta.

Razvojna aktivnost raste u svim segmentima, uprkos tome što su prinosi od razvoja blizu prinosima postojećih investicija u komercijalne nekretnine, pa nude malu ili nikakvu premiju za rizik razvoja u poređenju sa kupovinom postojećih nekretnina koje generišu prihod.

Zakupnine u sektoru kancelarija konačno su dostigle nivoe koji opravdavaju novu izgradnju, a trka za novi najviši poslovni toranj u glavnom gradu je u toku. Hotelsko-turistički sektor beleži još jednu rekordnu sezonu, sa nekoliko novih značajnih projekata i ulaskom međunarodnih brendova na tržište. Maloprodajni trgovci i developeri retail parkova nastavljaju širenje, iako je u pojedinim gradovima došlo do zasićenja“, navode iz Avison Young, a prenosi Poslovni.hr.

Stopa slobodnih prostora u Zagrebu je na istorijski niskom nivou, ispod 2,5 odsto dok u ostatku zemlje ostaje jednocifrena za objekte klase A. Nedostatak kancelarijskog prostora doveo je do rasta cena zakupa kod novih ugovora.

Završetak novih objekata u centralnom poslovnom delu mogao bi povećati prosečnu stopu slobodnih prostora za nekoliko procentnih poena. Nova ponuda će takođe stvoriti pritisak na smanjenje zakupnina u objektima klase B.

Na tržištu maloprodaje planira se izgradnja preko 240.000 kvadratnih metara, uglavnom retail parkova, u naredne četiri godine. Taj rast predstavlja povećanje ukupne ponude od 15 odsto, ravnomerno raspoređene po županijama.

Foto: Freepik / drobotdean

Poslednjih godina rastuća potrošnja podstakla je brzo širenje maloprodajnog sektora. Međutim, pojavili su se prvi znaci usporavanja rasta potrošnje, dok neki gradovi beleže zasićenje maloprodajnim formatima. I dalje postoji snažno interesovanje developera, investitora i zakupaca koji posluju u proizvodnom i logističkom sektoru.

Nakon završetka, RC Zona Samobor prostiraće se na 86.000 kvadratnih metara i postaće jedno od najvećih logističkih i distributivnih centara u Hrvatskoj. Prostor klase A sada čini 39 odsto ukupne nacionalne skladišne površine – što je značajno poboljšanje.

Projekat Rijeka Gateway jedno je od najznačajnijih logističkih ulaganja u Hrvatskoj, s ciljem transformacije luke Rijeka u najbržu ulaznu tačku u centralnu Evropu. Uz podršku APM Terminals (Maersk) i ENNA Logic, kontejnerski terminal vredan 380–500 miliona evra moći će da prima brodove kapaciteta do 18.000 TEU i da opsluži preko milion TEU godišnje nakon završetka.

Prosečna stopa slobodnih skladišnih i logističkih prostora u prvoj polovini 2025. bila je ispod tri odsto, bez obzira na klasu objekta, usled velike potražnje zakupaca. Hoteli i rizorti činili su samo 15 procenata ukupnog kapaciteta kreveta, ali preko 26 odsto ukupne popunjenosti u turističkom sektoru. Privatni smeštaj i dalje dominira ukupnom ponudom, ali sa niskom prosečnom popunjenošću od oko 64 dana godišnje.

Postoji značajna razvojna aktivnost u sektoru privatnog smeštaja, iako su prinosi u odnosu na troškove slični prinosima na postojeća ulaganja. Kada je reč o stambenoj izgradnji, aktivnost je blizu rekordnih nivoa iz perioda pre globalne finansijske krize. U Zagrebu je aktivnost čak 70 odsto niža od vrhunca, sa svega 2.635 novih stanova izgrađenih 2024. Novi Generalni urbanistički plan (GUP) mogao bi dodatno ograničiti razvojne mogućnosti u gradu.

Zabeleženo je 25 odsto manje transakcija u poređenju sa vrhuncima iz 2021. i 2022. godine, uglavnom zbog rasta kamatnih stopa, nedostatka novih projekata i usporavanja potražnje međunarodnih kupaca (pre svega iz Nemačke i Austrije). Domaći investitori činili su preko 90 odsto ukupne aktivnosti, dok je prisustvo velikih međunarodnih developera i dalje ograničeno.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.