SISTEM LINEARNE EKONOMIJE POTPUNO NEODRŽIV Ljudska populacija već je probila budžet i živi na kredit
EkologijaIntervjuLifestyleSvetU fokusuVestiZdravlje
24.11.2020 13:46 Autor: Julijana Vincan



Današnji sistem linearne ekonomije, koji je zasnovan na maksimi uzmi-napravi-iskoristi-baci, ne vodi računa o resursima kojih je sve manje. Stoga ne čudi što je sve veće interesovanje za cirkularnu ekonomiju, koja podrazumeva potpunu promenu sistema na koji smo navikli, a koji se pokazao kao neodrživ.
„Cirkularna ekonomija ima u vidu ograničenja naše planete i poštuje ih. Zato traži da proizvodi budu što duže u upotrebi, da iskoristimo sve što možemo kako bismo smanjili količinu otpada, da proizvode pravimo od održivih materijala“, objašnjava za Biznis.rs izvršna direktorka Centra za promociju cirkularne ekonomije, Marija Dedić.

Podseća da iako je sam pojam u upotrebu ušao pre nekoliko godina, svi smo nekada uradili nešto što je u duhu cirkularne ekonomije.
„Na primer, kada smo donirali garderobu umesto da je bacimo, napravili večeru od ostataka hrane od ručka umesto da je bacimo u kantu za smeće, kada smo popravili neki uređaj koji se pokvario, umesto da ga bacimo i kupimo novi. Dakle, reč je o praksi koja je svima nama, pogotovo na ovim prostorima na kojima smo naučili da štedimo, veoma bliska“, navodi Dedić.

Dodaje da cirkularna ekonomija od nas traži samo da se ponašamo kao dobri domaćini, ništa više.
„Da neka kompanija posluje po principima po kojima mi, kao čovečanstvo, funkcionišemo, u smislu neracionalne upotrebe resursa, odavno bi bankrotirala. A kad pogledamo gde se nalazi naša kompanija, naša planeta, nemamo mnogo razloga da budemo zadovoljni našim menadžerskim sposobnostima“, naglasila je Dedić.

Kaže da je ljudska populacija već u avgustu potrošila više prirodnih resursa nego što će ih planeta proizvesti u ovoj godini.
„To znači da smo probili budžet i da od tada, živimo na kredit. Gušimo se u otpadu, najmanje osam miliona tona plastike svake godine ulazi u naša mora, vazduh je toliko zagađen da je to zagađenje vidljivo i golim okom. Očigledno je da su svi znaci tu da nešto ne radimo kako treba i sad od nas zavisi da li ćemo te znake da ignorišemo ili ćemo ih shvatiti kao opomenu“, istakla je naša sagovornica.

Ma koliko sve delovalo crno, ona kaže da ima naznaka da se svet polako budi. Dodaje da građani širom sveta sve više ističu zdravu životnu sredinu kao jedan od prioriteta, a cirkularna ekonomija je sistem koji polako prihvata sve više zemalja, dok je Evropska Unija nizom dokumenata pokazala strateško opredeljenje ka ovom konceptu.