Najviše zelene gradnje u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu

Da li kupiti stan u „zelenoj zgradi“? Kvadrat je skuplji, ali se štedi na računima

InfrastrukturaNekretnineSrbija

5.7.2024 15:15 Autor: Milica Rilak 10

Da li kupiti stan u „zelenoj zgradi“? Kvadrat je skuplji, ali se štedi na računima Da li kupiti stan u „zelenoj zgradi“? Kvadrat je skuplji, ali se štedi na računima
Kvadrat u novogradnji sa „zelenim pasošem“, građenoj uz upotrebu modernih tehnologija, u proseku je skuplji za 10 do 20 odsto u odnosu na standardnu... Da li kupiti stan u „zelenoj zgradi“? Kvadrat je skuplji, ali se štedi na računima

Kvadrat u novogradnji sa „zelenim pasošem“, građenoj uz upotrebu modernih tehnologija, u proseku je skuplji za 10 do 20 odsto u odnosu na standardnu ponudu, ali je sve traženiji kod kupaca, pa širom Srbije niče sve više takvih stambenih objekata, podaci su portala za nekretnine 4zida.rs.

Oni koji su najspremniji da izdvoje dodatni novac za „zeleni kvadrat“ su mlađi kupci, kod kojih jača svest o važnosti energetske efikasnosti i ekološke održivosti, pa zelena gradnja postaje sve popularnija u Srbiji, a naročito u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac, kao i u turističkim centrima poput Zlatibora, Vrnjačke Banje ili Divčibara.

Aleksandra Mihajlović sa portala 4zida.rs objašnjava da su stanovi u zelenim zgradama skuplji u odnosu
na starogradnju, zbog većih inicijalnih troškova izgradnje, korišćenja naprednih tehnologija i materijala, kao i da je „zeleni“ kvadrat obično skuplji u rasponu od 10 do 20 odsto u odnosu na standardne stanove.

„Dugoročno, međutim, vlasnici mogu da uštede novac na računima za energiju i održavanje“, ističe Mihajlović.

Šta je zelena gradnja?

Zakon o planiranju i izgradnji objašnjava da je zelena gradnja ustvari način planiranja, projektovanja, izvođenja radova, korišćenja i održavanja objekata, kojim se smanjuje emisija gasova sa efektom staklene bašte. To podrazumeva korišćenje ekološki sertifikovanih građevinskih materijala i opreme, da se efikasno upotrebljavaju svi resursi, smanjuje produkcija i povećava korišćenje otpada od građenja i rušenja po modelu cirkularnosti. Bitno je da se koriste obnovljivi izvori energije, što dovodi do poboljšanja kvaliteta života stanovnika, ali i očuvanja životne sredine.

Najviše zelene gradnje, prema podacima 4zida.rs, trenutno ima u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a u prestonici takvi projekti novogradnje mogu se naći u Zemunu, Surčinu, Voždovcu, na Dedinju ili Čukarici.

„U Novom Sadu projekti novogradnje koji poseduju energetski pasoš nalaze se u Telepu i Petrovaradinu, u Nišu na Panteleju i Paliluli, a u Kragujevcu se izdvajaju naselja Bubanj i Erdoglija, gde je izgrađen i prvi kondominijum i gde su stanovi pod sertifikatom visokih ekoloških standarda“, kaže Mihajlović.

Cene zelenih kvadrata najpovoljnije u Nišu

Cene kvadrata u novogradnji u Beogradu, u zgradama koje imaju energetske pasoše, kreću se od 2.500 evra pa naviše, u zavisnosti od lokacije, ali se na teritoriji glavnog grada mogu naći i povoljniji „zeleni kvadrati“.

U Surčinu se, u novogradnji u savremenom kompleksu koji poseduje energetski pasoš i nalazi se na tri kilometra od aerodroma i na nekoliko minuta od Novog Beograda, može kupiti stan po ceni od 1.980 evra po kvadratu. 

Photo by Freepik.com

U Nišu, cene takvih stanova idu od 1.400 pa do 1.800 evra. Na Zlatiboru je prosečno oglašena cena kvadrata u novogradnji na sajtu 4zida oko 2.000, a cene idu od 1.400 do 2.684 evra.

Pojedine banke u Srbiji izašle su sa ponudom zelenih stambenih kredita, sa nešto povoljnijom kamatnom stopom i bez troškova naknade za obradu, potvrdili su u Udruženju banaka Srbije a uslov za odobravanje je, između ostalog, da zgrada poseduje energetski pasoš i energetski razred zgrade.

Energetski pasoš, inače, prikazuje opšte podatke o zgradi, o potrebnoj energiji za grejanje, uštedama u emisijama CO2, termotehničke podatke, ali i preporuke za poboljšanje energetskih osobina objekata dok energetski razred zgrade pokazuje koliko energije se potroši za grejanje jednog kvadratnog metra
stambenog prostora.

Obavezno posedovanje energetskog pasoša za sve zgrade obaveza je koju propisuju izmene Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene u julu prošle godine, a rok za građane da pribave taj sertifikat je 10 godina od usvajanja izmena zakona.

  • meli77

    5.7.2024 #1 Author

    Ko planira da kupuje stan, koji neće prodati zelema gradnja je super za porodicu

    Odgovori

  • PAVLE-2005

    6.7.2024 #2 Author

    Ko ima novca što da ne bi

    Odgovori

  • SHALIMAR

    6.7.2024 #3 Author

    Ko moze treba da izabere ovu opciju…

    Odgovori

  • REA

    7.7.2024 #4 Author

    Ko moze zasto ne

    Odgovori

  • LEBRON

    7.7.2024 #5 Author

    Treba nego sta…

    Odgovori

  • Grocka

    7.7.2024 #6 Author

    Sta ce jos izmisliti pare da uzmu

    Odgovori

  • DUCA

    7.7.2024 #7 Author

    Ako neko može da priušti što da ne.

    Odgovori

  • LAV

    7.7.2024 #8 Author

    Pa isplati se, jeste da se plati u startu vise ali kada se sve stavi na papir isplati se na duze staze.

    Odgovori

  • SUNCICA

    7.7.2024 #9 Author

    Naravno da je zdravije i isplativije

    Odgovori

  • Faith

    7.7.2024 #10 Author

    Sigurno je isplativije i ekonomicnije

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.