Ekološki standardi direktno uticali na pad dobiti proizvođača lepkova
18.10.2025 15:14 Autor: Ljiljana Begović 18

Delatnost proizvodnje sredstava za lepljenje obuhvata razvoj, proizvodnju i distribuciju različitih vrsta lepkova koji se koriste u industriji, građevinarstvu, drvnoj i tekstilnoj proizvodnji, automobilskoj industriji, kao i u svakodnevnoj upotrebi.
Ova grana hemijske industrije u poslednjih nekoliko godina beleži stabilan rast, podstaknut razvojem novih materijala, povećanom potražnjom za ekološki prihvatljivim proizvodima i širenjem primene lepkova kao zamene za tradicionalne metode spajanja materijala.
Globalno tržište sredstava za lepljenje procenjeno je na više od 60 milijardi dolara, a očekuje se dalji rast po prosečnoj stopi od četiri do pet odsto godišnje. Evropsko tržište ima snažan fokus na inovacijama i ekološkim standardima, dok azijsko tržište prednjači po obimu proizvodnje. Srbija, iako relativno mali proizvođač u globalnim okvirima, ima nekoliko kompanija koje posluju u ovoj oblasti, pre svega u segmentu građevinskih i industrijskih lepkova.
Uvoz i domaća proizvodnja su usko povezani – mnoge sirovine za formulaciju lepkova (kao što su smole, rastvarači i aditivi) uvoze se, dok se gotovi proizvodi plasiraju na domaće i regionalno tržište.
Prema rečima trgovca sredstvima za lepljenje u građevinarstvu Gorana Grujića, najveći izazovi u ovoj delatnosti odnose se na dostupnost sirovina i fluktuaciju cena hemikalija na svetskom tržištu, kao i na stroge regulative koje se odnose na zaštitu životne sredine.
“Proizvođači su suočeni sa potrebom stalnog prilagođavanja normama EU, posebno REACH regulativi koja propisuje kontrolu i bezbednost hemijskih supstanci. Pored toga, izazov predstavlja i potreba za specijalizovanom radnom snagom, odnosno hemijskim inženjerima i tehničarima koji mogu da prate taj tehnološki napredak i da ga primene u procesima proizvodnje”, navodi Grujić.
On dodaje da će dalji razvoj delatnosti zavisiti od sposobnosti proizvođača da investiraju u modernizaciju pogona i da prilagođavaju proizvode specifičnim zahtevima tržišta.

Proizvodnjom sredstava za lepljenje u Srbiji se bavi, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, 21 preduzeće. Međutim, više od polovine firmi u 2024. godini poslovale su u minusu ili nisu ostvarile nikakvu dobit.
To je uticalo na poslovni rezultat cele delatnosti koji je bio u minusu od 2,6 miliona dinara, dok je u 2023. situacija bila mnogo bolja, kada je dobit iznosila 330.793.000 dinara.
Manjak sirovina, kao i uvozni uslovi, jedan su od glavnih problema većine proizvođača koji su poslovali u minusu, kao i prilagođavanje ekološkim standardima koji su, prema rečima našeg sagovornika, imali direktan uticaj na loše poslovanje pojedinih firmi.
Uprkos problemima na tržištu, nekoliko firmi u ovoj delatnosti posluje sa milionskim dobicima u toku godine.
Lista bonitetne kuće CompanyWall prema dobiti u 2024. godini pokazuje da je najuspešnija kompanija bila Pacom iz Čačka, sa rezultatom od 44.491.000 dinara.
Za ovo preduzeće, prema veličini razvrstano kao malo, nema problema u poslovanju u okviru delatnosti proizvodnje sredstava za lepljenje, jer finansijski podaci za trogodišnji period od 2022. do 2024. pokazuju stabilnost.
Pacom posluje od 2000. godine, a ono što je, prema podacima iz zvaničnog predstavljanja na sajtu kompanije doprinelo uspehu, je stalni razvoj novih proizvoda i tehnički servis sa jedne strane, i logistika i pristupačne cene sa druge.
“Sve to dovelo je do velike zastupljenosti naših proizvoda na tržištu Srbije, ali i Crne Gore, Hrvatske, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Albanije. Proizvodnja naših proizvoda zasnovana je na primeni vodenih sistema, bez rastvarača i opasnih materija čime je štetan uticaj u procesu proizvodnje i primene naših proizvoda na životnu sredinu sveden na minimum”, navode iz preduzeća Pacom.
Drugo mesto liste najboljih prema dobiti zauzima preduzeće Vibac Balcani iz Kočinog Sela, koje je u 2024. ostvarilo rezultat od 44,27 miliona dinara. Za razliku od prvoplasiranog preduzeća Vibac Balcani je u 2022. i 2023. godini imao dobit od čak 481, odnosno 305 miliona dinara. Ovo veliko preduzeće, po klasifikaciji, posluje od 2012. godine.
Pročitajte još:
Još jedno čačansko preduzeće našlo se na listi najboljih prema dobiti u 2024. godini, i to na trećem metu liste. Reč je o firmi Polaris team, koja ima širok spektar proizvoda – od PVA lepkova za izradu papirne i kartonske ambalaže, sredstava za drvnu industriju, flexo štamparskih boja za štampu na upojnoj podlozi, plastificiranog i neplastificiranog mesarskog papira do ukrasnih kesa.
Dobit od 10.687.000 dinara u prošloj godini bila je dovoljan rezultat da Polaris team zauzme treće mesto liste najuspešnijih u delatnosti proizvodnje sredstava za lepljenje.















Šone
18.10.2025 #1 AuthorStriktniji ekološki propisi smanjili su profit proizvođača lepkova zbog većih troškova usklađivanja i proizvodnje.
BIJUTI27
18.10.2025 #2 AuthorEkološki standardi su direktan uzrok pada dobiti proizvođača lepkova u kratkom roku — zbog viših troškova sirovina, ulaganja u tehnologiju i pritiska na cene.
Ali na duži rok, oni povećavaju održivost i konkurentnost industrije.
BILJKA
18.10.2025 #3 AuthorManja dobit jer je manja i potražnja.
Emilija
18.10.2025 #4 AuthorBravo.Zaista ozbiljne jake firme
MinjaKristalŠminkanje
19.10.2025 #5 AuthorPoštovanje strožih ekoloških standarda smanjuje profit, ali dugoročno doprinosi održivijem poslovanju i zaštiti životne sredine. Kompanije koje se prilagode novim pravilima imaće prednost u budućem zelenom tržištu.
MARA
19.10.2025 #6 AuthorSve je u sprezi
KIMCHI
19.10.2025 #7 AuthorNeke supstance iako stetne su ipak nezamenljive za kvalitet
PAVLE-2005
19.10.2025 #8 AuthorPohvale za napredak i primenu standarda
REA
19.10.2025 #9 AuthorZeleni propisi stižu na naplatu – proizvođači lepkova sada osećaju koliko skupo može biti biti ekološki prihvatljiv.
darmar
19.10.2025 #10 AuthorPokazuje da ekološki standardi nisu samo “zelena priča” već imaju realan i merljiv uticaj na profitabilnost nižih slojeva industrije. Za domaću privredu je ključno da anticipira te promene, da modernizuje proizvodnju, da istražuje manje zagađujuće alternative i da ne bude “hvatač” već “inovator”. Industrije koje ne prate trend bi mogle da budu potisnute od strane konkurenata iz inostranstva.
HANA
19.10.2025 #11 AuthorNove ekološke kontrole a teška nabavka sirovina…
ŽIZI
19.10.2025 #12 AuthorEkologija smanjuje profit proizvođača lepkova.
Žarko
19.10.2025 #13 AuthorZelena agenda polako postaje naša svanodnevnica
LAV
19.10.2025 #14 AuthorSvakako se prilagodjavamo novim tehnologijama.
Jelena
19.10.2025 #15 AuthorZeleni standardi jesu nužni, ali bez podrške države i olakšica za prilagođavanje mali proizvođači lepkova teško mogu opstati u “eko” trci velikih.
ZOI
19.10.2025 #16 AuthorKrize kod nas u zemlji se oslikavaju na sve grane drustva, tako isto i delatnost.
DUCA
19.10.2025 #17 AuthorTreba da se prilagođavamo novim tehnologijama.
Vanja
19.10.2025 #18 AuthorProblem je sto se svi proizvodi plasiraju na regionalno trziste!