Kako se menjaju stari zanati kada se uključe nove tehnologije?
EkologijaInvesticijePoslovanjeSrbija
23.4.2025 13:50 Autor: Ljiljana Begović 12



U svetu mode koža i krzno često simbolizuju luksuz, dugovečnost i stil. Od torbi sa potpisom do skupocenih kaputa malo ko se zapita kako su ti materijali zapravo nastali. A iza sjaja izloga stoji jedna od najstarijih i najkompleksnijih industrijskih grana – štavljenje i dorada kože, kao i bojenje krzna.
Mirjana Kovačević, koja se bavi prodajom kožnih jakni, kaže da štavljenje kože nije puka obrada životinjskog otpada, kako to neki pojednostavljeno vide.
“To je hemijsko-mehanički proces kojim se sirova koža pretvara u dugotrajan i upotrebljiv materijal. Bez tog procesa koža bi se raspadala, menjala oblik, miris i boju, a samim tim bila neupotrebljiva”, pojašnjava Kovačević u razgovoru za Biznis.rs.
Ona kaže da se za ovaj proces najčešće koristi hrom-štavljenje zbog svoje efikasnosti i elastičnosti materijala koji se njime dobija. Međutim, sve češće se primenjuju biljna i enzimska štavljenja kao odgovor na ekološke zahteve tržišta.
Kada je reč o doradi kože, tu je uključen širok spektar procesa: od sušenja, glačanja i bojenja, do nanošenja zaštitnih slojeva koji štite materijal od vlage, trenja i UV zraka.
“Svaki korak u obradi utiče na krajnji izgled, teksturu i funkcionalnost proizvoda. U tom smislu, dorada kože je više umetnost nego industrija – od nje zavisi da li će materijal biti savršeno gladak za tašnu visoke mode ili izgreban i rustičan za vintage jaknu”, kaže Kovačević.
Kada se u priču uključi krzno priča postaje još kompleksnija. Bojenje krzna je izuzetno delikatan proces koji mora očuvati prirodnu mekoću i sjaj dlake. Za razliku od kože, krzno zahteva posebne metode bojenja i sušenja kako bi se izbeglo oštećenje vlakana.

U savremenom kontekstu, krzno je simbol luksuza, ali i predmet etičke rasprave. I dok pojedine modne kuće odlučuju da ga u potpunosti izbace iz kolekcija, druge i dalje insistiraju na njegovoj upotrebi. Zbog toga raste potražnja za eko-alternativama koje pokušavaju da imitiraju original.
Štavljenje kože je vekovima bilo sinonim za neprijatne mirise i zagađenje. Stare garionice u prošlosti su bile locirane na obodima gradova, zbog intenzivnog otpada i otpadnih voda bogatih teškim metalima. Danas tehnologija menja tu sliku. Inovacije u filtraciji, reciklaži vode i zameni štetnih hemikalija omogućavaju da moderna štavionica bude održiva i gotovo bez mirisa.
Ipak, tranzicija nije jednostavna – investicije u novu opremu su skupe, a obuka kadrova zahteva vreme i znanje. U zemljama poput Italije, Španije i Turske, koje prednjače u kožarskoj industriji, postignuti su impresivni rezultati. Međutim, mnogi regioni u razvoju još uvek koriste zastarele metode, jer im nova tehnologija nije finansijski dostupna.
“U Srbiji i dalje postoje porodične radionice koje se bave štavljenjem i doradom, ali većina njih bori se za opstanak u eri globalnog tržišta i konkurencije iz Kine i Indije. Najčešće se za štavljenje koristi teleća, goveđa, juneća, ovčija i jareća koža. Veliki problem predstavlja i nedostatak podmlatka – mladi retko biraju ovaj zanat kao životni poziv”, objašnjava naša sagovornica.
Međutim, prema nagoveštajima iz ove delatnosti, sve više se radionice povezuju sa dizajnerima, startapima i sektorom održive mode. Lokalni proizvođači koji uspevaju da spoje tradicionalne metode sa modernim zahtevima tržišta – poput eko-štavljenja i custom-made proizvoda – imaju šansu da se istaknu i opstanu.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u okviru delatnosti štavljenje i dorada kože, kao i dorada i bojenje krzna registrovano je 11 firmi.
Dobit se godinama unazad za ovako mali broj firmi broji u milijardama dinara. U 2021. i 2022. godini iznosila je više od dve milijarde dinara, dok je u 2023. poslovni rezultat bio manji i dostigao je 1,16 milijardi (1.159.910.000).
Najuspešnije preduzeće u istoj poslovnoj godini bilo je Concerio Pasubio S.PA. iz Šapca, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall. Ovo preduzeće, razvrstano kao veliko, posluje u Srbiji od 2016. godine. Dobit je u 2023. iznosila 637.574.000 dinara, što je ovu kompaniju dovelo do prvog mesta liste. Takođe, uspešne godine za Concerio Pasubio S.PA. bile su i 2021. i 2022. godina, kada je poslovni rezultat iznosio 884.674.000, odnosno 905.529.000 dinara.
Od 2013. godine u okviru delatnosti štavljenje i dorada kože, dorada i bojenje krzna, posluje preduzeće iz Šapca pod nazivom Luxury Tannery.
Pročitajte još:
Ova firma nalazi se na drugom mestu prema dobiti u 2023. sa ostvarenih 406.754.000 dinara. Dobre poslovne godine za Luxury Tannery takođe su bile i 2021. i 2022. kada je zarađeno po više od milijardu dinara.
Društvo za proizvodnju promet i usluge Dafar iz Zrenjanina zauzelo je treće mesto liste najuspešnijih sa rezultatom od 112.273.000 dinara u 2023. godini. Slični rezultati zabeleženi su i u prethodnim periodima. U 2021. dobit od 127.567.000 dinara i 169.173.000 dinara u 2022.
SABRINA
23.4.2025 #1 AuthorKoža i stvari od kože nikada ne izlaze iz mode
meli77
23.4.2025 #2 AuthorMale radionice ipak nestaju a zanat bledi
MinjaKristalŠminkanje
23.4.2025 #3 AuthorNišta bolje nema od domaćih kvalitetnih ručnih radova.
WanderingSpirit
27.4.2025 #4 AuthorPostoji alternativa…koza od kaktusa.
Dux011
23.4.2025 #5 AuthorOpstaju uporni.
PAVLE-2005
23.4.2025 #6 AuthorPoštujem ali ručni rad će uvek biti na ceni
Jovica
24.4.2025 #7 AuthorSlazem se rucni rad je ipak neka druga prica Mislim da ce za njih uvek biti posla
SASHKA
24.4.2025 #8 AuthorRucni rad je rucni rad,nema tu poredjenja.
STEPA
24.4.2025 #9 AuthorNeki zanati su nezamenljivi
Aca1984
24.4.2025 #10 AuthorTašneri, kožari,ćurčije,to je pravi zanat.
LEBRON
24.4.2025 #11 AuthorZanati postaju jako trazeni u nasoj zemlji.
BIJUTI27
29.4.2025 #12 AuthorDobar tekst.