Kazne do milion dinara za paljenje strnjike posle žetve
AgrobiznisEkologijaPoslovanjeSrbija
14.6.2025 12:06 Autor: Ljiljana Begović 34



Svake godine po završetku letnjih i jesenjih poljoprivrednih radova, poput žetve pšenice i kukuruza, na njivama u Srbiji ostaju ogromne količine biljnih ostataka. Umesto da se ti ostaci pravilno obrade, mnogi poljoprivrednici ih spaljuju. Ova praksa, iako zabranjena zakonom, i dalje je široko rasprostranjena.
Kako objašnjava Branislav Gulan, analitičar koji se ovom temom bavi već decenijama, problem paljenja strnjike nije ništa novo – o njemu se govorilo još pre pola veka, ali do danas nije nađeno rešenje. Iako su se na stručnim i naučnim skupovima često isticale negativne posledice, praksa je ostala ista. Godinama unazad brojke o spaljenim površinama i štetama se ponavljaju. Menjaju se samo usevi.
Razlog za ovu praksu je jednostavan – poljoprivrednici misle da je to najlakši i najjeftiniji način da očiste njive. Mnogi su i u zabludi da pepeo doprinosi plodnosti zemljišta. Međutim, brojni naučni dokazi i iskustvo pokazuju upravo suprotno – od paljenja žetvenih ostataka koristi nema, a šteta je ogromna i višestruka.
Kada se pali strnjika vatra uništava korisne mikroorganizme i životinje u zemljištu – uključujući kišne gliste, koje su ključne za stvaranje humusa.
U plamenu može da nestane i do tri tone humusa po hektaru. Umesto plodnog sloja, ostaje pepeo koji vetar i kiša brzo odnose. Plodnost zemljišta opada, neophodno je dodatno đubrenje – što opet povećava troškove i unos hemikalija.
“Spaljivanje žetvenih ostataka oslobađa velike količine ugljen-dioksida koji je ključni gas odgovoran za efekat staklene bašte. Takvo zagađenje direktno doprinosi klimatskim promenama, što se manifestuje sve češćim vremenskim nepogodama i ekstremima. Jednom rečju – šteta koju čovek pravi prirodi neminovno se vraća”, objašnjava Gulan.

Zakon o zaštiti od požara izričito zabranjuje paljenje žetvenih ostataka na otvorenom. Za one koji ga krše predviđene su visoke kazne – za fizička lica od 10.000 do 50.000 dinara, a za pravna lica od 300.000 do milion dinara. Ako požar dovede do ugrožavanja života ili imovine primenjuju se i odredbe Krivičnog zakonika, što može uključivati zatvorsku kaznu.
Za razliku od paljenja, zaoravanje žetvenih ostataka donosi višestruke koristi. Ova praksa povećava rastresitost i vlagu zemljišta, čuva humus i obogaćuje zemljište prirodnim materijama. Biljke u narednoj sezoni imaju bolje uslove za rast, a zemljište se dugoročno obnavlja. Takođe, nakon žetve se uklanjaju ostaci biljaka, zemlje, prašine, kamenčića i drugih primesa. Za taj proces koriste se vazduh, sito, vibracioni sistemi ili mašine sa optičkim senzorima.
Aktivnosti nakon žetve podrazumevaju i smanjenje nivoa vlage u zrnu ili plodu kako bi se sprečilo kvarenje (plesni, fermentacija). Može biti prirodno (sušenje na suncu) ili industrijsko (sušare, toplovazdušni sistemi).
Neke firme bave se i sortiranjem plodova, kao i kalibracijom, odnosno preciznim razvrstavanjem proizvoda po veličini, što je veoma važno za semensku robu ili izvoz. Takođe, proces nakon žetve obuhvata i ljuštenje i čišćenje spoljne opne na primer kod pšenice, heljde, ovsa.
Osim navedenog, u delatnosti aktivnosti nakon žetve preduzeća se bave i suzbijanjem štetočina, pakovanjem, transportom, skladištenjem i preradom. Stručnjaci navode da je veoma važno posle žetve koristiti na pravi način organski otpad koji može postati stočna hrana ili biogorivo.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. godini je 14 firmi aktivno poslovalo u okviru delatnosti – „aktivnosti posle žetve“.
Poslovanje celokupnog sektora, ako se posmatraju prihodi, je veoma dobro jer brojke rastu iz godine u godinu. U 2021. ukupan prihod svih firmi iznosio je 940.607.000 dinara, da bi u 2023. dostigao skoro 1,5 milijardi dinara.
Međutim, kako prihodi rastu tako dobit cele delatnosti ide u sve veći minus. U 2021. manjak je iznosio 87.424.000 dinara, dok je u 2023. došao do 93.706.000 dinara.
Na prvom mestu liste prema dobiti, koju je sastavila bonitetna kuća CompanyWall, nalazi se Mamminger Konserven-Srb d.o.o. iz Gospođinaca sa rezultatom od 9.292.000 dinara. Ovo preduzeće sa 16 radnika je u 2021. godini imalo gubitak od 100 miliona dinara (-100.538.000), da bi se naredne godine oporavilo i poslovalo u plusu od 7.726.000 dinara.
Preduzetnik Goran Bojović sa firmom Studenac i rezultatom od 717.000 dinara došao je do drugog mesta liste. Ovo gazdinstvo uspešno je poslovalo i u 2022. godini kada je dobit bila 3.649.000 dinara.
Bojović se bavi gajenjem stare rase svinja Moravki u Brezovici.
Pročitajte još:
Firma koja posluje u Subotici i nalazi se na trećem mestu liste uspešnih prema dobiti bavi se transportom i trgovinom. Preduzeće Uniaktiv zaradilo je u 2023. godini 385.000 dinara, dok je u 2022. poslovni rezultat bio sličan – 341.000 dinara.
Ekstruder-RD iz Divoša bavi se uslužnim prečišćavanjem zrnastih materijala, ekspandiranjem i termičkom obradom poljoprivrednih kultura koje se koriste za hranu. Ova firma nalazi se zbog dobiti od 84.000 dinara na četvrtom mestu liste najuspešnijih u 2023. godini.
Melisa
14.6.2025 #1 AuthorBravo.ne Samo za to.hoceno kazne I za druge stvari
DUSA
15.6.2025 #2 AuthorBas tako za sve
JANA
14.6.2025 #3 AuthorBravo,zakon se mora postovati jos smece iz reka da se resi i bicemo srecniji
LEKI
14.6.2025 #4 AuthorTreba da budu sto vece kazne.
BILJKA
14.6.2025 #5 AuthorStrnjiku treba zaorati da bi se izbeglo gubljenje vlage iz zemljišta.
WanderingSpirit
14.6.2025 #6 AuthorNadam se da te kazne nisu samo na papiru
KIMCHI
15.6.2025 #7 AuthorKonacno da se resi ovo pitanje
DUSA
15.6.2025 #8 AuthorVidecemo da li ce se resiti
PAVLE-2005
15.6.2025 #9 AuthorSvako treba da bude kažnjen za svoju nemarnost prema prirodi
REA
15.6.2025 #10 AuthorMa bas narod po selima to postuje..
HANA
15.6.2025 #11 AuthorOvo treba da bude redovna praksa i da se primenjuje uvek…
PIKSI
15.6.2025 #12 AuthorNeophodna mera za zaštitu životne sredine i smanjenje aerozagađenja, ali zahtevna u sprovođenju na terenu.
DUSA
15.6.2025 #13 AuthorLepo receno
MARA
15.6.2025 #14 AuthorSmanjenje aerozagađenja je nužnost
MinjaKristalŠminkanje
15.6.2025 #15 AuthorStroge kazne za paljenje strnjike su opravdane i nužne – ova praksa ozbiljno ugrožava zemljište, vazduh i bezbednost ljudi. Umesto kratkoročne „koristi“, poljoprivrednici treba da se okrenu održivijim rešenjima, jer se šteta po prirodu i proizvodnju dugoročno skupo plaća.
MARA
15.6.2025 #16 AuthorTaki je, samo održivi razvoj
DUCA
15.6.2025 #17 AuthorI treba da se kazni svako ko zagađuje životnu sredinu.
Vojislav
15.6.2025 #18 AuthorHocemo kazne i za druge stvari
VERDE17
15.6.2025 #19 AuthorBravo
ZOI
15.6.2025 #20 AuthorDa li ce svi ispostovati te kazne i pitanje hoce li raditi po zakonu na dalje.
VALERIJA
15.6.2025 #21 AuthorA kolike će kazne biti za fabrike sa izduvnim gasovoma bez adekvatne zaštite ili za nelegalne deponije i slične stvari…
LAV
15.6.2025 #22 AuthorPa i treba povecati kazne za nesavesne gradjane jer paljenje vodi ka ekoloskoj katastrofi.
ŽIZI
15.6.2025 #23 AuthorPredviđene kazne su od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica i od 300.000 do 1.000.000 dinara za pravna lica… Pa vi izvol’te
ZVEZDA
15.6.2025 #24 AuthorTreba i veca kazna za to
Vanja
15.6.2025 #25 AuthorKazne trebaju i vece da budu kad se svake godine desava isto!
MARA
15.6.2025 #26 AuthorApsolutni se slažem sa ovom odlukom
gagica
15.6.2025 #27 AuthorLjudi moraju da negde uniste to.
ZELJKA
15.6.2025 #28 AuthorKazna mora biti inace nece se obracati paznja na paljenje
Iksi
15.6.2025 #29 AuthorSa tim paljenjem mora bas pazljivo.
Šone
15.6.2025 #30 AuthorTo mi se sviđa, treba što rigoroznije kazne, nedopustivo je takvo ponašanje, tu stradaju i životinje, i zemljište i zagađuju vazduh, a još nije retkost da se zapale i parcele u blizini…
Brana
15.6.2025 #31 AuthorKazne resavaju sve
Sandra02
15.6.2025 #32 AuthorPaljenje strnjike u Srbiji, iako zabranjeno, i dalje šteti zemljištu i životnoj sredini, dok zaoravanje ostataka donosi dugoročne koristi i očuvanje plodnosti.
MAJA
16.6.2025 #33 AuthorKoliko stete i katastrofe moze izazvati,konqcno da se uvede finansijska kazna. Dosta je opomena i skretanja paznje i molbe da se to ne radi,po dzepu,pa ce biti rezultata
ELLA
16.6.2025 #34 AuthorDržava da obezbedi mehanizaciju, modernizaciju