Još uvek neprevaziđena praksa koja uništava plodnost zemljišta

Kazne do milion dinara za paljenje strnjike posle žetve

AgrobiznisEkologijaPoslovanjeSrbija

14.6.2025 12:06 Autor: Ljiljana Begović 34

Kazne do milion dinara za paljenje strnjike posle žetve Kazne do milion dinara za paljenje strnjike posle žetve
Svake godine po završetku letnjih i jesenjih poljoprivrednih radova, poput žetve pšenice i kukuruza, na njivama u Srbiji ostaju ogromne količine biljnih ostataka. Umesto... Kazne do milion dinara za paljenje strnjike posle žetve

Svake godine po završetku letnjih i jesenjih poljoprivrednih radova, poput žetve pšenice i kukuruza, na njivama u Srbiji ostaju ogromne količine biljnih ostataka. Umesto da se ti ostaci pravilno obrade, mnogi poljoprivrednici ih spaljuju. Ova praksa, iako zabranjena zakonom, i dalje je široko rasprostranjena.

Kako objašnjava Branislav Gulan, analitičar koji se ovom temom bavi već decenijama, problem paljenja strnjike nije ništa novo – o njemu se govorilo još pre pola veka, ali do danas nije nađeno rešenje. Iako su se na stručnim i naučnim skupovima često isticale negativne posledice, praksa je ostala ista. Godinama unazad brojke o spaljenim površinama i štetama se ponavljaju. Menjaju se samo usevi.

Razlog za ovu praksu je jednostavan – poljoprivrednici misle da je to najlakši i najjeftiniji način da očiste njive. Mnogi su i u zabludi da pepeo doprinosi plodnosti zemljišta. Međutim, brojni naučni dokazi i iskustvo pokazuju upravo suprotno – od paljenja žetvenih ostataka koristi nema, a šteta je ogromna i višestruka.

Kada se pali strnjika vatra uništava korisne mikroorganizme i životinje u zemljištu – uključujući kišne gliste, koje su ključne za stvaranje humusa.

U plamenu može da nestane i do tri tone humusa po hektaru. Umesto plodnog sloja, ostaje pepeo koji vetar i kiša brzo odnose. Plodnost zemljišta opada, neophodno je dodatno đubrenje – što opet povećava troškove i unos hemikalija.

“Spaljivanje žetvenih ostataka oslobađa velike količine ugljen-dioksida koji je ključni gas odgovoran za efekat staklene bašte. Takvo zagađenje direktno doprinosi klimatskim promenama, što se manifestuje sve češćim vremenskim nepogodama i ekstremima. Jednom rečju – šteta koju čovek pravi prirodi neminovno se vraća”, objašnjava Gulan.

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay

Zakon o zaštiti od požara izričito zabranjuje paljenje žetvenih ostataka na otvorenom. Za one koji ga krše predviđene su visoke kazne – za fizička lica od 10.000 do 50.000 dinara, a za pravna lica od 300.000 do milion dinara. Ako požar dovede do ugrožavanja života ili imovine primenjuju se i odredbe Krivičnog zakonika, što može uključivati zatvorsku kaznu.

Za razliku od paljenja, zaoravanje žetvenih ostataka donosi višestruke koristi. Ova praksa povećava rastresitost i vlagu zemljišta, čuva humus i obogaćuje zemljište prirodnim materijama. Biljke u narednoj sezoni imaju bolje uslove za rast, a zemljište se dugoročno obnavlja. Takođe, nakon žetve se uklanjaju ostaci biljaka, zemlje, prašine, kamenčića i drugih primesa. Za taj proces koriste se vazduh, sito, vibracioni sistemi ili mašine sa optičkim senzorima.

Aktivnosti nakon žetve podrazumevaju i smanjenje nivoa vlage u zrnu ili plodu kako bi se sprečilo kvarenje (plesni, fermentacija). Može biti prirodno (sušenje na suncu) ili industrijsko (sušare, toplovazdušni sistemi).

Neke firme bave se i sortiranjem plodova, kao i kalibracijom, odnosno preciznim razvrstavanjem proizvoda po veličini, što je veoma važno za semensku robu ili izvoz. Takođe, proces nakon žetve obuhvata i ljuštenje i čišćenje spoljne opne na primer kod pšenice, heljde, ovsa.

Osim navedenog, u delatnosti aktivnosti nakon žetve preduzeća se bave i suzbijanjem štetočina, pakovanjem, transportom, skladištenjem i preradom. Stručnjaci navode da je veoma važno posle žetve koristiti na pravi način organski otpad koji može postati stočna hrana ili biogorivo.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. godini je 14 firmi aktivno poslovalo u okviru delatnosti – „aktivnosti posle žetve“.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti aktivnosti posle žetve u 2023. godini
Ime preduzećaUkupni prihodiDobit
MAMMINGER KONSERVEN-SRB d.o.o.1.175.604.0009.292.000
GORAN BOJOVIĆ PR BOJOVIĆ STUDENAC13.861.000717.000,00
UNIAKTIV Doo30.033.000385.000,00
RADENKO DŽANBIĆ PR USLUGE U POLJOPRIVREDI I AKTIVNOSTI POSLE ŽETVE EKSTRUDER-RD DIVOŠ1.993.00084.000,00
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2023. godinu, u dinarima

Poslovanje celokupnog sektora, ako se posmatraju prihodi, je veoma dobro jer brojke rastu iz godine u godinu. U 2021. ukupan prihod svih firmi iznosio je 940.607.000 dinara, da bi u 2023. dostigao skoro 1,5 milijardi dinara.

Međutim, kako prihodi rastu tako dobit cele delatnosti ide u sve veći minus. U 2021. manjak je iznosio 87.424.000 dinara, dok je u 2023. došao do 93.706.000 dinara.

Na prvom mestu liste prema dobiti, koju je sastavila bonitetna kuća CompanyWall, nalazi se Mamminger Konserven-Srb d.o.o. iz Gospođinaca sa rezultatom od 9.292.000 dinara. Ovo preduzeće sa 16 radnika je u 2021. godini imalo gubitak od 100 miliona dinara (-100.538.000), da bi se naredne godine oporavilo i poslovalo u plusu od 7.726.000 dinara.

Preduzetnik Goran Bojović sa firmom Studenac i rezultatom od 717.000 dinara došao je do drugog mesta liste. Ovo gazdinstvo uspešno je poslovalo i u 2022. godini kada je dobit bila 3.649.000 dinara.

Bojović se bavi gajenjem stare rase svinja Moravki u Brezovici.

Firma koja posluje u Subotici i nalazi se na trećem mestu liste uspešnih prema dobiti bavi se transportom i trgovinom. Preduzeće Uniaktiv zaradilo je u 2023. godini 385.000 dinara, dok je u 2022. poslovni rezultat bio sličan – 341.000 dinara.

Ekstruder-RD iz Divoša bavi se uslužnim prečišćavanjem zrnastih materijala, ekspandiranjem i termičkom obradom poljoprivrednih kultura koje se koriste za hranu. Ova firma nalazi se zbog dobiti od 84.000 dinara na četvrtom mestu liste najuspešnijih u 2023. godini.

  • Melisa

    14.6.2025 #1 Author

    Bravo.ne Samo za to.hoceno kazne I za druge stvari

    Odgovori

  • JANA

    14.6.2025 #3 Author

    Bravo,zakon se mora postovati jos smece iz reka da se resi i bicemo srecniji

    Odgovori

  • LEKI

    14.6.2025 #4 Author

    Treba da budu sto vece kazne.

    Odgovori

  • BILJKA

    14.6.2025 #5 Author

    Strnjiku treba zaorati da bi se izbeglo gubljenje vlage iz zemljišta.

    Odgovori

  • WanderingSpirit

    14.6.2025 #6 Author

    Nadam se da te kazne nisu samo na papiru

    Odgovori

  • KIMCHI

    15.6.2025 #7 Author

    Konacno da se resi ovo pitanje

    Odgovori

    • DUSA

      15.6.2025 #8 Author

      Videcemo da li ce se resiti

      Odgovori

  • PAVLE-2005

    15.6.2025 #9 Author

    Svako treba da bude kažnjen za svoju nemarnost prema prirodi

    Odgovori

  • REA

    15.6.2025 #10 Author

    Ma bas narod po selima to postuje..

    Odgovori

  • HANA

    15.6.2025 #11 Author

    Ovo treba da bude redovna praksa i da se primenjuje uvek…

    Odgovori

  • PIKSI

    15.6.2025 #12 Author

    Neophodna mera za zaštitu životne sredine i smanjenje aerozagađenja, ali zahtevna u sprovođenju na terenu.

    Odgovori

  • MinjaKristalŠminkanje

    15.6.2025 #15 Author

    Stroge kazne za paljenje strnjike su opravdane i nužne – ova praksa ozbiljno ugrožava zemljište, vazduh i bezbednost ljudi. Umesto kratkoročne „koristi“, poljoprivrednici treba da se okrenu održivijim rešenjima, jer se šteta po prirodu i proizvodnju dugoročno skupo plaća.

    Odgovori

    • MARA

      15.6.2025 #16 Author

      Taki je, samo održivi razvoj

      Odgovori

  • DUCA

    15.6.2025 #17 Author

    I treba da se kazni svako ko zagađuje životnu sredinu.

    Odgovori

  • Vojislav

    15.6.2025 #18 Author

    Hocemo kazne i za druge stvari

    Odgovori

  • VERDE17

    15.6.2025 #19 Author

    Bravo

    Odgovori

  • ZOI

    15.6.2025 #20 Author

    Da li ce svi ispostovati te kazne i pitanje hoce li raditi po zakonu na dalje.

    Odgovori

  • VALERIJA

    15.6.2025 #21 Author

    A kolike će kazne biti za fabrike sa izduvnim gasovoma bez adekvatne zaštite ili za nelegalne deponije i slične stvari…

    Odgovori

  • LAV

    15.6.2025 #22 Author

    Pa i treba povecati kazne za nesavesne gradjane jer paljenje vodi ka ekoloskoj katastrofi.

    Odgovori

  • ŽIZI

    15.6.2025 #23 Author

    Predviđene kazne su od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica i od 300.000 do 1.000.000 dinara za pravna lica… Pa vi izvol’te

    Odgovori

  • ZVEZDA

    15.6.2025 #24 Author

    Treba i veca kazna za to

    Odgovori

  • Vanja

    15.6.2025 #25 Author

    Kazne trebaju i vece da budu kad se svake godine desava isto!

    Odgovori

  • MARA

    15.6.2025 #26 Author

    Apsolutni se slažem sa ovom odlukom

    Odgovori

  • gagica

    15.6.2025 #27 Author

    Ljudi moraju da negde uniste to.

    Odgovori

  • ZELJKA

    15.6.2025 #28 Author

    Kazna mora biti inace nece se obracati paznja na paljenje

    Odgovori

  • Iksi

    15.6.2025 #29 Author

    Sa tim paljenjem mora bas pazljivo.

    Odgovori

  • Šone

    15.6.2025 #30 Author

    To mi se sviđa, treba što rigoroznije kazne, nedopustivo je takvo ponašanje, tu stradaju i životinje, i zemljište i zagađuju vazduh, a još nije retkost da se zapale i parcele u blizini…

    Odgovori

  • Brana

    15.6.2025 #31 Author

    Kazne resavaju sve

    Odgovori

  • Sandra02

    15.6.2025 #32 Author

    Paljenje strnjike u Srbiji, iako zabranjeno, i dalje šteti zemljištu i životnoj sredini, dok zaoravanje ostataka donosi dugoročne koristi i očuvanje plodnosti.

    Odgovori

  • MAJA

    16.6.2025 #33 Author

    Koliko stete i katastrofe moze izazvati,konqcno da se uvede finansijska kazna. Dosta je opomena i skretanja paznje i molbe da se to ne radi,po dzepu,pa ce biti rezultata

    Odgovori

  • ELLA

    16.6.2025 #34 Author

    Država da obezbedi mehanizaciju, modernizaciju

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.