Sve države regiona ispod kriterijuma Mastrihta

Koja zemlja je najzaduženija na Zapadnom Balkanu?

RegionSrbija

29.1.2026 08:45 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Koja zemlja je najzaduženija na Zapadnom Balkanu? Koja zemlja je najzaduženija na Zapadnom Balkanu?
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.... Koja zemlja je najzaduženija na Zapadnom Balkanu?

Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.

Odmah iza Crne Gore nalazi se Albanija koja se, uprkos smanjenju poslednjih godina, pozicionira među zemljama s najvišim nivoom javnog duga u odnosu na BDP u regionu zapadnog Balkana, prenosi eKapija.

U podacima za treće tromesečje 2025. godine, javni dug Albanije dosegao je 53,5 odsto BDP-a, što zemlju svrstava na drugo mesto na zapadnom Balkanu.

“Poređenje s drugim zemljama u regionu odražava značajne promene u fiskalnim pristupima i makroekonomskim kretanjima u odnosu na prethodni period. Severna Makedonija zabeležila je javni dug od 50,3 odsto BDP-a, dok je dug Srbije 43 odsto BDP-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju niže nivoe, 26,4 odsto, odnosno 16 odsto BDP-a.

Izveštaj EK ističe da javni dug ostaje jedan od glavnih pokazatelja makroekonomske održivosti, odražavajući fiskalne rezultate zemalja i njihovu sposobnost upravljanja javnom potrošnjom u izazovnim vremenima.

U svojoj analizi Evropska komisija ističe da su na nivo javnog duga uticali različiti faktori, uključujući fiskalne mere preduzete tokom perioda ekonomskog oporavka nakon kriza i potrebu za podrškom javnim uslugama.

Dok su potrošnja i domaća potražnja i dalje glavni faktori koji doprinose ekonomskom rastu, održavanje duga na održivim nivoima i dalje je izazov za zemlje kandidatkinje, što zahteva pažljivu ravnotežu između ulaganja i fiskalnih mera.

Za manje ekonomije u regionu, globalni spoljni uslovi, troškovi servisiranja duga i širenje kapitalne potrošnje elementi su koji direktno utiču na nivo javnog duga.

Izveštaj ističe da su za zemlje koje teže bližoj integraciji s Evropskom unijom upravljanje dugom i jačanje fiskalne strukture ključni za osiguranje dugoročne makroekonomske stabilnosti.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.