Niska barijera ulaska, umerene poreske stope, izraženi doprinosi

Koliko košta otvaranje firme u regionu i gde je Srbija na toj listi?

InvesticijeIzdvajamoPoreziPoslovanjeRegionSrbija

11.8.2025 15:20 Autor: Marija Jovanović 0

Koliko košta otvaranje firme u regionu i gde je Srbija na toj listi? Koliko košta otvaranje firme u regionu i gde je Srbija na toj listi?
Otvaranje firme i pokretanje biznisa u zemljama regiona razlikuje se po visini administrativnih troškova, minimalnog osnivačkog kapitala i poreskim opterećenjima. Iako sve zemlje formalno... Koliko košta otvaranje firme u regionu i gde je Srbija na toj listi?

Otvaranje firme i pokretanje biznisa u zemljama regiona razlikuje se po visini administrativnih troškova, minimalnog osnivačkog kapitala i poreskim opterećenjima. Iako sve zemlje formalno podržavaju preduzetništvo, praksa pokazuje značajne razlike u složenosti procedura i finansijskom opterećenju.

Dok neke države nude simbolične ulazne troškove i jednostavnu registraciju, druge zahtevaju veći početni kapital i imaju kompleksnije administrativne zahteve. Poreske politike takođe variraju – od fiksnih i nižih stopa do progresivnih i viših poreskih opterećenja.

Srbija se po ukupnim troškovima pozicionira kao konkurentna opcija u regionu, sa jednim od najnižih troškova osnivanja firme i umerenom poreskom politikom, što može predstavljati prednost za nove preduzetnike i mala preduzeća.

Advokat Katarina Tomić Isailović iz advokatske kancelarije Karanović & Partners u razgovoru za Biznis.rs objašnjava da trošak otvaranja firme u regionu značajno varira u zavisnosti od lokalnih propisa i administrativnih zahteva.

U Republici Srpskoj minimalni osnivački kapital iznosi simboličnih 0,5 evra, a ukupni troškovi registracije kreću se od 100 do 250 evra, u zavisnosti od broja osnivača i potrebnih prevoda. U Federaciji Bosne i Hercegovine minimalni kapital iznosi 512 evra, dok su administrativni troškovi oko 80-100 evra. U Severnoj Makedoniji minimalni osnivački kapital za d.o.o. je 5.000 evra, koji može biti novčani ili u naturi. Dodatno, postoji mogućnost osnivanja pojednostavljenog d.o.o. sa kapitalom od svega jednog evra. Iako je sama registracija pred Centralnim registrom besplatna, postoje administrativni troškovi (prevodi, overe, pravni troškovi, naknade za postupke post-registrovanje i slično) koji variraju u zavisnosti od situacije, ali generalno su relativno niski: ukupno od 100 do 200 evra, bez dodatnih licenci”, navodi naša sagovornica.

Foto: Freepik

Kada je reč o ostalim zemljama regiona, ona ističe da je u Crnoj Gori nominalni trošak osnivanja oko 50 evra, ali u praksi za strane osnivače ukupni troškovi (prevodi, apostili, notari) mogu biti znatno veći i teško ih je precizno unapred proceniti.

U Hrvatskoj minimalni osnovni kapital za d.o.o. iznosi 2.500 evra. Notarske usluge i registracija koštaju dodatno oko 455 evra, dok su prevodi oko 35 evra po strani. Ukupan trošak osnivanja obično premašuje 900 evra, bez dodatnih usluga. U Sloveniji je minimalni kapital najveći u regionu i iznosi 7.500 evra, a ostaje firmi na raspolaganju. Administrativne takse, prevodi i notarske usluge mogu dostići od 700 do 2.500 evra, u zavisnosti od složenosti procesa i angažovanja pravnika”, dodaje Katarina Tomić Isailović.

Porezi i doprinosi

Kada je reč o poreskim opterećenjima, u zemljama regiona postoje značajne razlike, kako u stopama poreza na dobit i doprinosima, tako i u oporezivanju zarada.

U Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini porez na dobit iznosi 10 odsto. Hrvatska primenjuje diferencirani model: stopa od 10 odsto važi za preduzeća sa godišnjim prihodom do milion evra, dok se za veće prihode primenjuje stopa od 18 odsto. U Sloveniji je porez na dobit najviši u regionu i može dostići do 22 odsto, u zavisnosti od visine ostvarenog profita”, napominje advokatica.

Kada je u pitanju porez na zarade, u Severnoj Makedoniji i Federaciji Bosne i Hercegovine stopa iznosi 10 odsto, dok je u Republici Srpskoj nešto niža i iznosi osam odsto. Crna Gora primenjuje poresku stopu do 15 odsto, u zavisnosti od visine bruto zarade.

“Hrvatska i Slovenija imaju progresivne sisteme oporezivanja, pri čemu se u Hrvatskoj stope kreću od 15 do 35 odsto, dok u Sloveniji dosežu i do 50 odsto za najviše prihode. Doprinosi za obavezna socijalna osiguranja (PIO, zdravstveno, nezaposlenost) nisu jednako definisani u svim zemljama, ali u većini slučajeva ukupno opterećenje prelazi 30-35 odsto bruto zarade, uz različitu raspodelu između poslodavca i zaposlenog”, objašnjava advokat kancelarije Karanović & Partners.

Srbija u „zlatnoj sredini“

U poređenju sa susedima Srbija se nalazi u sredini kada su u pitanju ukupni troškovi poslovanja. Država nudi nisku barijeru ulaska u vidu osnivanja firme, dok su poreske stope umerene, a doprinosi izraženi.

“Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću u Srbiji je među najjeftinijim u regionu. Administrativna taksa kod Agencije za privredne registre iznosi oko 6.000 dinara (nešto više od 50 evra), dok se troškovi overe dokumentacije kod notara kreću oko 1.200 dinara (deset evra). Minimalni osnivački kapital je simboličan: iznosi svega 100 dinara, što praktično eliminiše finansijsku prepreku za ulazak na tržište”, objašnjava advokat Katarina Tomić Isailović iz advokatske kancelarije Karanović & Partners i dodaje da je poreski sistem jednostavan:

“Porez na dobit iznosi 15 odsto, što je iznad stope u većini susednih zemalja, ali je i dalje konkurentno. Porez na zarade je proporcionalan i iznosi 10 odsto. Kada je reč o doprinosima, ukupno opterećenje na zarade dostiže oko 31 odsto onog bruto iznosa koji predstavlja ukupan trošak poslodavca. Srbija takođe nudi posebne režime, poput paušalnog oporezivanja, koji su naročito privlačni preduzetnicima, malim privrednicima i frilenserima. Time se dodatno povećava fleksibilnost fiskalnog okvira i prilagođenost potrebama mikro i malih preduzeća”.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.