NALED osnovao Savet za održivu energetiku
3.6.2025 15:47 Autor: Redakcija Biznis.rs 2



Unapređenje regulatornog okvira za održivu proizvodnju i potrošnju energije, rad na pilot-projektima u oblasti zelenih inicijativa, uspostavljanje dijaloga za usklađeno delovanje i podizanje svesti građana kroz promociju dobrih praksi i edukaciju biće ključni prioriteti NALED-ovog Saveta za održivu energetiku, čiji je početak rada ozvaničen danas potpisivanjem Povelje o osnivanju.
Savet je formiran u okviru Saveza za imovinu i investicije NALED-a, uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“ i predstavlja novu jedinstvenu platformu koja će okupiti predstavnike institucija, privrede, civilnog društva, akademske zajednice i međunarodnih partnera sa zajedničkom misijom ubrzanja zelene tranzicije i odgovornog upravljanja energetskim resursima u Srbiji, navodi se u saopštenju.
Srbija je uspela gotovo da udvostruči kapacitete proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u odnosu na kapacitete od pre dve godine, ali još zaostaje za mnogim zemljama u Evropskoj uniji.
Savetnik ministarke rudarstva i energetike za obnovljive izvore Rade Mrdak rekao je da resorno ministarstvo prati prakse i trendove u Evropi i ukazao da privatni ugovori o otkupu električne energije (PPA) mogu biti zamena za državni sistem podsticaja, mada je taj proces još na početku.
„U reverzibilnoj hidroelektrani RHE „Bistrica“ koju EPS razvija, vidimo šansu Srbije da postane regionalni lider kada je reč o ovom tipu postrojenja za skladištenja energije. Primer nam je Norveška koja pomaže balansiranju energetskog sistema regiona severa Evropa“, rekao je Mrdak i ukazao da se radi na pripremama za izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije koji bi trebalo da se nađe na dnevnom redu sledeće godine.
Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović istakla je da se naš energetski sistem suočava sa brojnim izazovima – od energetske sigurnosti i zavisnosti od uvoza do klimatskih promena i potrebe za modernom infrastrukturom.

„Savet osnivamo kako bismo na sve te izazove odgovorili kroz zajedničku i koordinisanu akciju svih sektora. Cilj nam je da okupimo eksperte, donosioce odluka, kompanije, organizacije civilnog društva, jer samo tako možemo doći do brzih, kvalitetnih i održivih rezultata“, rekla je Jovanović.
Šefica Odeljenja za razvojnu saradnju u ambasadi Kraljevine Švedske An Šarlot Malm, izjavila je da održiva energija pitanje zajedničke budućnosti, razvoja privrede i zaštite prirodnih resursa.
„Savet za održivu energetiku je nastavak napora NALED-a da se unapredi regulatorno okruženje i uslovi za investicije u oblasti energetike. Verujemo da će Savet dovesti do konkretnih koraka ka energetski nezavisnoj, čistoj i efikasnoj Srbiji, u skladu sa ESG principima“, poručila je Malm.
Podaci pokazuju da su u 2024. obnovljivi izvori činili 32 odsto globalne proizvodnje goriva, a fosilna goriva oko 60 procenata. Slična situacija je i u Srbiji, s tim da je udeo proizvodnje energije iz uglja 70 odsto. Kada je reč o energiji iz obnovljivih izvora, ona se u Srbiji najviše dobija iz hidrotokova, mada je i energija iz solarnih sistema u porastu.
Pročitajte još:
Na zadatku efikasnijeg korišćenja energije, jednu od ključnih uloga imaju lokalne samouprave. Grad Požarevac je u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike samo prošle i ove godine sklopio oko 100 ugovora za zamene kotlova na ugalj, ugradnju solarnih panela i poboljšanje energetske efikasnosti zgrada.
„Zamenili smo rasvetu na dve sportske hale, u Požarevcu i Kostolcu, ulaganja nisu bila velika, a računi za struju su sada mesečno za 200.000 dinara manji. Planiramo da u okviru IPA sprovedemo slične projekte u vrtićima, objektima javnih preduzeća. Ukoliko bismo gradsku rasvetu zamenili led svetiljkama, imali bismo uštedu od milion evra na računima za struju“, zaključio je gradonačelnik Požarevca Saša Pavlović.
meli77
3.6.2025 #1 AuthorSvugde najviše nam nedostaje moderna infrastfuktura
Žarko
3.6.2025 #2 AuthorNadam se da će savet napraviti plan šta radimo za 5, 10, pa i 50 godina.