Inflacija takođe uticala na domaće tržište

Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus

IzdvajamoPoslovanjeSrbija

14.9.2025 13:11 Autor: Ljiljana Begović 17

Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus
Delatnost proizvodnje furnira i ploča od drveta spada u šumarsko-prerađivački kompleks i ima značajnu ulogu u nacionalnoj privredi, posebno u zemljama bogatim šumskim resursima... Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus

Delatnost proizvodnje furnira i ploča od drveta spada u šumarsko-prerađivački kompleks i ima značajnu ulogu u nacionalnoj privredi, posebno u zemljama bogatim šumskim resursima poput Srbije.

Reč je o specifičnoj industriji koja povezuje sektor šumarstva sa drvno-prerađivačkom i građevinskom industrijom, ali i sa proizvodnjom nameštaja, unutrašnje dekoracije i drugih proizvoda koji se oslanjaju na poluproizvode od drveta.

U strukturi prerađivačke industrije Srbije drvna industrija učestvuje sa oko tri procenta, dok proizvodnja furnira i ploča od drveta zauzima specijalizovanu nišu.

Furnir iz Srbije, posebno od kvalitetnih vrsta poput hrasta, bukve i jasena, plasira se na inostrano tržište. Najviše se izvozi u zemlje EU (Nemačka, Italija, Francuska), ali i u Tursku i na Bliski istok. Sa druge strane uvoze se određene vrste egzotičnih furnira i MDF ploča koje nisu dostupne domaćom proizvodnjom.

Međutim, tokom proteklih godina inflacija je sve poremetila, od proizvodnje do kupaca. Ljudi imaju manje para i ne kupuju nameštaj.

Foto: Freepik

Trgovac iz Niša Rade Savić kaže da se potražnja izuzetno smanjila, a da je konkurencija prevelika.

“Zbog pada kupovne moći naša prodaja se smanjila za oko 30 odsto, što je uticalo i na smanjenje broja radnika. Proizvodnja ploča je energetski zahtevna, što znači da i rast cena energije povećava troškove. Imamo ogromnu konkurenciju iz uvoza, posebno iz Kine, Poljske i Turske, gde su proizvodni troškovi niži”, objašnjava Savić.

Da je delatnost proizvodnje furnira u krizi pokazuju i podaci bonitetne kuće CompanyWall, gde je od 48 firmi čak njih 13 u 2024. godini poslovalo u minusu. Ukupan manjak cele delatnosti iznosio je 433.350.000 miliona dinara, što je blago smanjenje u odnosu na 2023. godinu kada je minus bio veći od pola milijarde dinara.

S druge strane, prihodi delatnosti proizvodnje furnira i ploča od drveta su stabilni. U prošloj godini zarađeno je ukupno 12 milijardi dinara, kao i u 2023. godini.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti proizvodnje furnira i ploča od drveta u 2024. godini
Ime preduzećaUkupni prihodiDobit
EUROKANT DOO NOVI SAD748.335.00050.817.000,00
ALPO DOO BEOGRAD209.909.00015.594.000
DN COMPANY DOO VLADIČIN HAN297.883.00014.019.000
MICROTRI DOO BEOGRAD (SAVSKI VENAC)827.334.0002.313.000
STEFANOVIĆ FURNIRI DOO KNJAŽEVAC79.223.0001.678.000
VERZIJA DOO9.298.0001.159.000
BOJAN GOLUBOVIĆ PR PRODUKT STIL42.199.000854.000,00
SAMIR SARVANOVIĆ PREDUZETNIK PROMO-NAMEŠTAJ16.190.000400.000,00
STOLARIJA ŠKRBIĆ RAJKO ŠKRBIĆ PR SREMSKA MITROVICA8.412.000302.000,00
MTI DOO KRALJEVO192.026.000224.000,00
BALKAN VENEER d.o.o.10.466.000163.000,00
SANDRA KRIČKA PR PROIZVODNJA PLOČA OD DRVETA LD PROFIL-2017 BOLJEVCI778.000,00114.000,00
EH WOOD 2212.525.000,0077.000,00
GENIUS TEAM ENTERIJERI300.000,004.000,00
REZANJE PALAMAR GROUP DOO106.000,003.000,00
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2024. godinu, u dinarima

Najbolje je poslovalo preduzeće iz Novog Sada Eurokant sa dobiti od 50,8 miliona dinara u 2024. Ovaj rezultat doveo je Eurokant do prvog mesta liste prema dobiti koju je napravila bonitetna kuća CompanyWall.

Ova novosadska firma bavi se proizvodnjom, uvozom, prodajom kant traka, furnir traka, okova i lepka za nameštaj. Kao srednje preduzeće posluju od 2002. godine, sa konstantnim brojem od 60 zaposlenih. Dobar finansijski rezultat kompanije Eurokant u 2024. godini ne iznenađuje jer je i u 2023. i 2022. zarada bila iznad 50 miliona dinara.

Dobit od 15.594.000 dinara beogradsko preduzeće Alpo dovela je do drugog mesta liste najboljih u ovoj delatnosti.

Alpo je porodična kompanija osnovana 1996. godine u Beogradu. Od 2007. bavi se proizvodnjom ploča od medijapana, koje oplemenjuje prirodnim furnirima. Potražnja i uslovi na tržištu uticali su i na poslovanje ovog preduzeća, pa je tako dobit u 2022. iznosila 17.143.000 dinara, a u 2023. godini 11.671.000 dinara.

Treće mesto liste zauzelo je preduzeće iz Vladičinog Hana koje je ostvarilo dobit od 14.019.000 dinara u prošloj godini.

DN Company, kao i prvoplasirano i drugoplasirano preduzeće na listi, nije imalo većih oscilacija u poslovnom rezultatu u prethodnim godinama. U 2022. godini dobit je bila 16 miliona dinara, a u 2023. nešto više od 15 miliona dinara.

  • Žarko

    14.9.2025 #1 Author

    Odličan informativan članak, kao i uvek, sa vrlo dobrim pregledom stanja u industriji furnira i ploča u Srbiji. Bilo bi dobro pored pojedinačnih primera sagledati stvari na osnovnu dugoročnih trendova.

    Odgovori

  • HANA

    14.9.2025 #2 Author

    Najveći uticaj je ipak pad kupovne moći…

    Odgovori

  • Emilija

    14.9.2025 #3 Author

    Svi gledaju sto jeftinije da pridju.Retko ko daje prioritet kvalitetu nazalost

    Odgovori

  • REA

    14.9.2025 #4 Author

    INFLACIJA TAKOĐE UTICALA NA DOMAĆE TRŽIŠTE
    Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus

    Odgovori

  • REA

    14.9.2025 #5 Author

    Kad se računi množe, a kupci dele – matematika nikad ne ide u korist proizvođača.

    Odgovori

  • WanderingSpirit

    14.9.2025 #6 Author

    Ljudi imaju manje para za sve, ne samo za ovo

    Odgovori

  • VALERIJA

    14.9.2025 #7 Author

    Ne smemo samo da generalizujemo stvari jer će tržište stvarno otići u veliki minus.

    Odgovori

  • LAV

    14.9.2025 #8 Author

    Mislim da je to trenutno stanje i da ce se situacija popraviti.

    Odgovori

  • ZVONČICA

    14.9.2025 #9 Author

    Kriza je svuda

    Odgovori

  • BILJKA

    14.9.2025 #10 Author

    Sve je manje mogućnosti za kupovinu nameštaja.

    Odgovori

  • Vanja

    14.9.2025 #11 Author

    Zato se treba vise ulagati u ovu delatnost!

    Odgovori

  • SUNCE

    15.9.2025 #12 Author

    Ekonomska lriza se odnosi iutiče na sve grane pa tako i ovu .Pad prometa za trećinu je priličan pad pa nije čido da je toliko firmi otišlo u minus.

    Odgovori

  • Jovica

    15.9.2025 #13 Author

    Zasiceno trziste

    Odgovori

  • HEPO

    15.9.2025 #14 Author

    Ne moze uvek da se klepa

    Odgovori

  • Shandor

    16.9.2025 #15 Author

    Kako okrenes, Rusi krivi.

    Odgovori

  • Jj992

    22.9.2025 #16 Author

    Logicno da se ovo desava s obzirom na stanje u drustvu…

    Odgovori

  • No name

    30.9.2025 #17 Author

    Obzirom da poslednje 23 godine aktivno radim u industriji nameštaja mogu sa sigurnošću da potvrdim da je članak jako površan

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.