Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus
14.9.2025 13:11 Autor: Ljiljana Begović 17



Delatnost proizvodnje furnira i ploča od drveta spada u šumarsko-prerađivački kompleks i ima značajnu ulogu u nacionalnoj privredi, posebno u zemljama bogatim šumskim resursima poput Srbije.
Reč je o specifičnoj industriji koja povezuje sektor šumarstva sa drvno-prerađivačkom i građevinskom industrijom, ali i sa proizvodnjom nameštaja, unutrašnje dekoracije i drugih proizvoda koji se oslanjaju na poluproizvode od drveta.
U strukturi prerađivačke industrije Srbije drvna industrija učestvuje sa oko tri procenta, dok proizvodnja furnira i ploča od drveta zauzima specijalizovanu nišu.
Furnir iz Srbije, posebno od kvalitetnih vrsta poput hrasta, bukve i jasena, plasira se na inostrano tržište. Najviše se izvozi u zemlje EU (Nemačka, Italija, Francuska), ali i u Tursku i na Bliski istok. Sa druge strane uvoze se određene vrste egzotičnih furnira i MDF ploča koje nisu dostupne domaćom proizvodnjom.
Međutim, tokom proteklih godina inflacija je sve poremetila, od proizvodnje do kupaca. Ljudi imaju manje para i ne kupuju nameštaj.

Trgovac iz Niša Rade Savić kaže da se potražnja izuzetno smanjila, a da je konkurencija prevelika.
“Zbog pada kupovne moći naša prodaja se smanjila za oko 30 odsto, što je uticalo i na smanjenje broja radnika. Proizvodnja ploča je energetski zahtevna, što znači da i rast cena energije povećava troškove. Imamo ogromnu konkurenciju iz uvoza, posebno iz Kine, Poljske i Turske, gde su proizvodni troškovi niži”, objašnjava Savić.
Da je delatnost proizvodnje furnira u krizi pokazuju i podaci bonitetne kuće CompanyWall, gde je od 48 firmi čak njih 13 u 2024. godini poslovalo u minusu. Ukupan manjak cele delatnosti iznosio je 433.350.000 miliona dinara, što je blago smanjenje u odnosu na 2023. godinu kada je minus bio veći od pola milijarde dinara.
S druge strane, prihodi delatnosti proizvodnje furnira i ploča od drveta su stabilni. U prošloj godini zarađeno je ukupno 12 milijardi dinara, kao i u 2023. godini.
Najbolje je poslovalo preduzeće iz Novog Sada Eurokant sa dobiti od 50,8 miliona dinara u 2024. Ovaj rezultat doveo je Eurokant do prvog mesta liste prema dobiti koju je napravila bonitetna kuća CompanyWall.
Ova novosadska firma bavi se proizvodnjom, uvozom, prodajom kant traka, furnir traka, okova i lepka za nameštaj. Kao srednje preduzeće posluju od 2002. godine, sa konstantnim brojem od 60 zaposlenih. Dobar finansijski rezultat kompanije Eurokant u 2024. godini ne iznenađuje jer je i u 2023. i 2022. zarada bila iznad 50 miliona dinara.
Dobit od 15.594.000 dinara beogradsko preduzeće Alpo dovela je do drugog mesta liste najboljih u ovoj delatnosti.
Alpo je porodična kompanija osnovana 1996. godine u Beogradu. Od 2007. bavi se proizvodnjom ploča od medijapana, koje oplemenjuje prirodnim furnirima. Potražnja i uslovi na tržištu uticali su i na poslovanje ovog preduzeća, pa je tako dobit u 2022. iznosila 17.143.000 dinara, a u 2023. godini 11.671.000 dinara.
Pročitajte još:
Treće mesto liste zauzelo je preduzeće iz Vladičinog Hana koje je ostvarilo dobit od 14.019.000 dinara u prošloj godini.
DN Company, kao i prvoplasirano i drugoplasirano preduzeće na listi, nije imalo većih oscilacija u poslovnom rezultatu u prethodnim godinama. U 2022. godini dobit je bila 16 miliona dinara, a u 2023. nešto više od 15 miliona dinara.
Žarko
14.9.2025 #1 AuthorOdličan informativan članak, kao i uvek, sa vrlo dobrim pregledom stanja u industriji furnira i ploča u Srbiji. Bilo bi dobro pored pojedinačnih primera sagledati stvari na osnovnu dugoročnih trendova.
HANA
14.9.2025 #2 AuthorNajveći uticaj je ipak pad kupovne moći…
Emilija
14.9.2025 #3 AuthorSvi gledaju sto jeftinije da pridju.Retko ko daje prioritet kvalitetu nazalost
REA
14.9.2025 #4 AuthorINFLACIJA TAKOĐE UTICALA NA DOMAĆE TRŽIŠTE
Pad tražnje i velika konkurencija odveli proizvođače furnira u milionski minus
REA
14.9.2025 #5 AuthorKad se računi množe, a kupci dele – matematika nikad ne ide u korist proizvođača.
WanderingSpirit
14.9.2025 #6 AuthorLjudi imaju manje para za sve, ne samo za ovo
VALERIJA
14.9.2025 #7 AuthorNe smemo samo da generalizujemo stvari jer će tržište stvarno otići u veliki minus.
LAV
14.9.2025 #8 AuthorMislim da je to trenutno stanje i da ce se situacija popraviti.
ZVONČICA
14.9.2025 #9 AuthorKriza je svuda
BILJKA
14.9.2025 #10 AuthorSve je manje mogućnosti za kupovinu nameštaja.
Vanja
14.9.2025 #11 AuthorZato se treba vise ulagati u ovu delatnost!
SUNCE
15.9.2025 #12 AuthorEkonomska lriza se odnosi iutiče na sve grane pa tako i ovu .Pad prometa za trećinu je priličan pad pa nije čido da je toliko firmi otišlo u minus.
Jovica
15.9.2025 #13 AuthorZasiceno trziste
HEPO
15.9.2025 #14 AuthorNe moze uvek da se klepa
Shandor
16.9.2025 #15 AuthorKako okrenes, Rusi krivi.
Jj992
22.9.2025 #16 AuthorLogicno da se ovo desava s obzirom na stanje u drustvu…
No name
30.9.2025 #17 AuthorObzirom da poslednje 23 godine aktivno radim u industriji nameštaja mogu sa sigurnošću da potvrdim da je članak jako površan