Nadzor nad oblicima poreza koji su ključni izvor javnih prihoda

Poreski inspektori najčešće kontrolišu PDV i poreze na dobit i prihod

AnalizaIzdvajamoPoreziSrbija

17.10.2025 08:01 Autor: Marija Jovanović 4

Poreski inspektori najčešće kontrolišu PDV i poreze na dobit i prihod Poreski inspektori najčešće kontrolišu PDV i poreze na dobit i prihod
Godinama unazad privrednici u Srbiji žale se na represivne poreske kontrole. Sa druge strane, evidentan je mali broj, odnosno nedostatak poreskih inspektora, dok Poreska... Poreski inspektori najčešće kontrolišu PDV i poreze na dobit i prihod

Godinama unazad privrednici u Srbiji žale se na represivne poreske kontrole. Sa druge strane, evidentan je mali broj, odnosno nedostatak poreskih inspektora, dok Poreska uprava već mesecima objavljuje konkurse za zapošljavanje.

Andrej Jelenković, advokat i partner u advokatskoj kancelariji Karanović & Partners, u razgovoru za Biznis.rs navodi da postoji više uzroka koji su doveli do manjka poreskih inspektora i aktuelnog stanja.

“Generalno, poreska materija, pa čak i ceo pravni poziv, mladima izgleda kao dosta manje atraktivno polje. Radi se o delatnostima koje mladima verovatno izgledaju statično, neperspektivno i ne donose brzo profesionalno napredovanje i brzu finansijsku satisfakciju. Dodatno, mladi koji pokazuju znanje i talenat vrlo brzo postaju meta privatnog sektora koji ih privlači boljim uslovima, višim platama i međunarodnim prilikama za razvoj. Pored toga, prisetimo se i zabrane zapošljavanja u javnom sektoru koja je dugo bila na snazi”, navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, sama Poreska uprava tradicionalno se posmatra kao represivni organ, a ne kao služba koja je partner građana i čija je uloga ključna za obezbeđivanje prosperiteta u demokratskom društvu.

“Vidimo razne pokušaje da se ova percepcija promeni, poput ‘otvorenih vrata’, nagradnih igara i medijskih kampanja. Ipak, radi se o dugoročnim procesima koji zahtevaju vreme, posvećenost i doslednost da bi doneli merljive rezultate”, ističe Jelenković.

Foto: Freepik

Na koji način se vrše kontrole privrednih subjekata?

Advokat objašnjava na koji način se vrše poreske kontrole u Srbiji i kako Poreska uprava odlučuje koje privredne subjekte i šta će konkretno kontrolisati.

„Poreske kontrole su pojam povezan sa klasičnim inspekcijskim nadzorom koji vrše inspektori Poreske uprave. Postupak je u prvoj fazi manje formalan i sastoji se od prikupljanja dokumentacije i pojašnjenja od strane obveznika. Druga faza postupka počinje izdavanjem zapisnika o kontroli, koji predstavlja formalan akt na koji stranka može izjaviti prigovor u roku od osam dana. U sledećoj fazi, ukoliko se argumentacija iz prigovora ne usvoji, Poreska Uprava izdaje rešenje kojim nalaže konkretne finansijske i poreske obaveze. Stranka na ovo rešenje ima pravo žalbe Ministarstvu finansija u roku od 15 dana, ali žalba po pravilu ne odlaže izvršenje rešenja“, precizira Andrej Jelenković.

Kako navodi, sama kontrola u širem smislu takođe može započeti i radnjama Poreske policije, prvenstveno usmerene na otkrivanje krivičnih dela, ali otkrivene nepravilnosti po pravilu dobijaju i svoj poreski epilog.

„Plan rada i kontrola Poreske uprave je javni i formalni dokument dostupan svima na sajtu Poreske uprave. Njime se određuju kriterijumi i prioriteti za mesečne planove kontrole. Zanimljiva je tabela delatnosti koje su ocenjene kao posebno rizične sa aspekta poreske discipline, a među njima se, između ostalog, nalaze: trgovina žitom, nespecijalizovana trgovina na veliko, razne vrste trgovine na malo, programiranje, infrastrukturna izgradnja…“, dodaje on.

Jelenković ističe da njegovo iskustvo pokazuje da se najčešće kontrolišu PDV, porez na dobit pravnih lica i porez na prihod građana, jer ovi oblici poreza predstavljaju ključne izvore javnih prihoda, pa je logično da su često u fokusu nadzora.

„Same kontrole tematski su vrlo raznovrsne. Njihov opseg može obuhvatiti sve: od transfernih cena u poslovanju sa povezanim licima do obračuna poreza na dohodak u slučaju reprezentacije (neposlovni ručkovi, avio-karte i slično). Ipak, neki primeri koji su učestaliji u našoj praksi jesu, recimo, PDV u građevinskim projektima, tretman lica upućenih na rad iz drugih zemalja u Srbiju, pružanje intelektualnih usluga, isplate preduzetničkim agencijama kao trošak, otpisi potraživanja kao poreski rashodi kod poreza na dobit, transakcije sa povezanim licima, dokumentovanost svih transakcija za koje je korišćen prethodno plaćeni PDV kao poreski kredit i tako dalje“, navodi on.

Foto: Freepik

Kakva je kaznena politika?

Kada je reč o kaznenoj politici, Jelenković napominje da svaka poreska kontrola koja utvrdi značajniju nepravilnost ima dva aspekta. Prvi je finansijski, u okviru kog se obvezniku nalaže plaćanje poreskog duga sa poreskom kamatom, koja je veća od zakonske zatezne.

Drugi je kazneni i predstavlja mogućnost da se podnese prekršajna ili krivična prijava, u zavisnosti od visine poreza koji nije plaćen i ocene poreskog inspektora ili poreskog policajca.

„Moramo reći da naši poreski inspektori i poreski policajci izuzetno često pišu i prekršajne i krivične prijave. Po našem mišljenju, oni time ‘skidaju’ odgovornost sa sebe, ostavljajući nadležnim tužilaštvima i sudovima da utvrde da li zaista postoje elementi kaznenog dela. Naš je utisak da je ovakvo postupanje kontraproduktivno, jer stvara veliki pritisak na pravosudne organe koji imaju ogroman broj vrlo složenih poreskih predmeta. Zato takvi postupci traju predugo i vrlo često ne dobiju pun epilog. Selektivnijim odabirom sastava krivičnih prijava tužiocima bi se omogućilo da se fokusiraju na ona dela gde je zaista neophodna društvena reakcija, a to su dela gde je obveznik očigledno namerno manipulisao činjenicama i ispravama i time oštetio budžet“, smatra on.

Ni fizička lica nisu van domašaja poreznika

Poreska uprava tradicionalno ima fokus na poslovne subjekte zbog boljeg povrata uloženih resursa. Ipak, Andrej Jelenković naglašava da to ne znači da su fizička lica izvan domašaja nadzora.

Poslednjih godina, kroz izmene zakonskih propisa, Poreska uprava je proširila kontrolu na određene grupe fizičkih lica, kao što su frilenseri i vlasnici stanova koji ih izdaju u zakup, dok su istovremeno promovisane poreske olakšice usmerene na suzbijanje rada na crno. Ipak, još uvek nedostaje ključni element – sistemska prinuda i masovne kontrole koje bi povećale verovatnoću otkrivanja i sankcionisanja nepravilnosti. Jasna je veza: što je veća izvesnost da će nepoštovanje poreskih propisa biti otkriveno i kažnjeno, manja je verovatnoća da će poreski obveznici praviti nepravilnosti“, ocenjuje on.

Ubrzana digitalizacija i napredak tehnologija poput veštačke inteligencije omogućavaju Poreskoj upravi sve efikasnije korišćenje alata za analizu podataka.

„Metode kao što su parifikacija i unakrsna procena poreske osnovice (propisane članovima 58a i 59 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji) omogućavaju poređenje prihoda i potrošnje na bankovnim računima, čime se preciznije identifikuju rizični poreski obveznici. Iako masovne kontrole fizičkih lica još nisu zaživele u većem obimu, mislimo da je pitanje trenutka kada će one postati primarni fokus Poreske uprave“, zaključuje Jelenković.

  • PAVLE-2005

    17.10.2025 #1 Author

    Ne verujem da kod nas moze bez sive ekonomije

    Odgovori

    • Miodrag

      17.10.2025 #2 Author

      Sa 65% poreza i doprinosa na teret poslodavaca i još 20% na sve što kupimo čudi me što nije sva siva.

      Odgovori

  • Miodrag

    17.10.2025 #3 Author

    I jeste represivna i često zloupozrebljena od strane vlasti na neistomišljenike. Sa druge strane ne sme mi da prosledi kao i ostale inspekcije kod moćnih kao i kod stranih firmi, da ne pominjemo Kineze.

    Odgovori

  • Miodrag

    17.10.2025 #4 Author

    Sa 65% poreza i doprinosa na teret poslodavaca i još 20% na sve što kupimo čudi me što nije sva siva.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.