Proizvođači potpuno prirodnih sokova teško dolaze do kupaca
12.1.2025 13:45 Autor: Ljiljana Begović 16



Nakon praznika i običaja da unosimo previše „teške hrane“, sredinom januara nutricionisti preporučuju detoks. Prema njihovim rečima, najbolji način da se očisti organizam je uz pomoć prirodnih sokova od voća i povrća.
Upravo proizvodnja sokova od voća i povrća predstavlja važan segment prehrambene industrije. Ova delatnost obuhvata procese prerade sirovina u gotove proizvode – sokove, nektare i napitke.
U Srbiji potražnja za ovim proizvodima raste zbog svesti potrošača o zdravoj ishrani i prednostima konzumiranja prirodnih i nutritivno bogatih pića. Međutim, mali proizvođači imaju problema kod plasmana proizvoda.
Iz Zemljoradničke zadruge Pomona Kladušnica u razgovoru za Biznis.rs kažu da je tržište takvo da nije lako doći do velikih trgovinskih lanaca.
“Voće kupujemo od proizvođača iz kraja kod Negotina. Mi naše proizvode samo pasterizujemo, nema nikakvih dodataka, tako da je proizvodnja samih sokova laka u odnosu na mnogo veći boj kod prodaje i plasmana”, navode naši sagovornici.
Oni dodaju da zato što su sokovi potpuno prirodni ne mogu da se uporede sa velikim kompanijama, pre svega zbog načina prodaje.
“Tržište je pretrpano svim i svačim, a ljudi nemaju novca da bi izdvojili za prirodne sokove koji su generalno malo skuplji od ostalih, industrijskih. Većina nas, malih proizvođača prirodnih sokova, trudi se da plasira proizvode u velike gradove kao što su Beograd, Niš i Novi Sad, ali je sve to dosta teško, uz skup transport”, objašnjavaju iz Zemljoradničke zadruge Pomona Kladušnica.

Oni ističu da je malim proizvođačima za prodaju ključno udruživanje u zadruge, da bi se došlo do velikih trgovinskih lanaca.
Kada je reč o samim proizvodima, kvalitet voća i povrća je osnovni preduslov za uspeh u ovoj industriji.
“Na tržištu Srbije su prisutni domaći i međunarodni brendovi. Konkurencija je jaka, posebno u segmentu premium i organskih proizvoda. Mali proizvođači se često fokusiraju na lokalne, sveže ceđene sokove, dok veliki međunarodni brendovi kao što su Coca-Cola i Rauch dominiraju tržištem”, zaključuju naši sagovornici.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, upravo se kompanija Rauch nalazi na prvom mestu liste najuspešnijih preduzeća u delatnosti proizvodnje sokova od voća i povrća (među ukupno 186 registrovanih firmi).
Ova firma je sa radom na teritoriji Srbije počela pre više od dvadeset godina – tačnije 2001. u Koceljevi.
Dobit preduzeća u 2023. godini iznosila je 1,43 milijarde dinara (1.436.189.000), što je najbolji rezultat u posmatrane tri godine. U 2021. poslovni rezultat je iznosio 1.087.425.000 dinara, dok je u 2022. suma bila 1.205.267.000 dinara.
Drugo mesto na listi najboljih prema dobiti u 2023. godini zauzela je još jedna kompanija poznata po proizvodnji voćnih sokova – Nectar d.o.o. iz Bačke Palanke, sa ostvarenim rezultatom od 270.368.000 dinara. Ova kompanija povratila je stabilnost u poslovanju nakon pandemije koja je ostavila trag i na finansijske rezultate. U 2021. godini Nectar je ostvario dobit od 13 miliona dinara (13.030.000), dok je 2022. poslovni rezultat bio 435.341.000 dinara.
Kompanija poznata pod sloganom “Nije svejedno” prvu tetrapak liniju lansirala je 1998. godine. Do sada su izvršili akvizicije tri kompanije – Delišes Hani, Heba, i Fructal.
Sa sedištem u Osečini i proizvodnim pogonom nedaleko od varošice, u selu Lopatanj, u okruženju brojnih šljivika i malinjaka, nalazi se kompanija Podgorina frucht.
Na listi najuspešnijih prema dobiti bonitetne kuće CompanyWall, ona se našla na trećem mestu sa sumom od 129.004.000 dinara.
Pročitajte još:
Kao i drugoplasirana firma, i Podgorina frucht je najlošiji period imala tokom i nakon pandemije, kada je u 2021. dobit iznosila 15.259.000 dinara, da bi do finansijskog oporavka došlo već u narednoj 2022. kada je ukupna suma bila 347,5 miliona dinara (347.485.000).
Kompanija Podgorina postoji i uspešno se razvija od 2008 godine. Glavna delatnost preduzeća je otkup, sušenje i prerada suve šljive. Pored toga bave se otkupom svežeg jagodičastog voća, zamrzavanjem i preradom.
SanjaS
12.1.2025 #1 AuthorNeverovatno
Grocka
12.1.2025 #2 AuthorSta reci
SHALIMAR
12.1.2025 #3 AuthorMali proizvodjaci koji imaju daleko kvalitetnije proizvode ne mogu od velikih da se probiju,tuzno ali istinito…
Melisa
12.1.2025 #4 AuthorSvako to moze napraviti KOD kuce
ZVEZDA
12.1.2025 #5 AuthorKupci vise nemaju poverenja u prodavce
MARA
12.1.2025 #6 AuthorNemamo kulturu i standard zdrave ishrane
LAV
12.1.2025 #7 AuthorMoraju ulagati u marketing da bi ljudi culi za male proizvodjace. Svakako je bolje kupiti od takvih nego od velikih kompanija.
Brana
12.1.2025 #8 AuthorGleda se cena a ne kvalitet
Faith
12.1.2025 #9 AuthorJaka je konkurencija
JEKSICA25
12.1.2025 #10 AuthorRadije ce se kupovati otrov nego zdravo
SUNCICA
12.1.2025 #11 AuthorNisu konkurentni sa cenama
SABRINA
13.1.2025 #12 AuthorUvek su veliki proizvođači bili prepreka malim. Zaista treba naći rešenje i za male proizvođače, koja god da je delatnost.
Dux011
13.1.2025 #13 AuthorNažalost više se kupuju gazirana pica u zemlji…
BIJUTI27
13.1.2025 #14 AuthorOvo je velika šteta
ZELJKA
9.2.2025 #15 AuthorSlazem se
SNEZANA
16.2.2025 #16 AuthorOdavno pijem cedjene sokove,mislim da ove druge sokove ne treba uopste piti