Uoči današnje sednice Izvršnog odbora Narodne banke Srbije

Referentna kamatna stopa “na pauzi” dok se ne reši pitanje NIS-a

BankeIzdvajamoPoslovanjeSrbija

11.12.2025 08:01 Autor: Marija Jovanović 1

Referentna kamatna stopa “na pauzi” dok se ne reši pitanje NIS-a Referentna kamatna stopa “na pauzi” dok se ne reši pitanje NIS-a
Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije nalazi se na istom nivou od septembra 2024. godine. Na poslednjoj sednici Izvršnog odbora NBS u novembru ključna... Referentna kamatna stopa “na pauzi” dok se ne reši pitanje NIS-a

Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije nalazi se na istom nivou od septembra 2024. godine. Na poslednjoj sednici Izvršnog odbora NBS u novembru ključna kamata ostala je nepromenjena – 5,75 odsto, a na istim nivoima zadržane su i kamate na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7,0 odsto).

Ekonomista Saša Đogović u razgovoru za Biznis.rs ocenio je da u trenutnim okolnostima postoji određena opasnost od pooštravanja kreditno-monetarne politike, ali je istakao da ne očekuje da stopa bude podignuta sa sadašnjih 5,75 procenata.

Đogović smatra da će kreatori monetarne politike ipak na sadašnjem nivou referentne kamatne stope sačekati rasplet oko Naftne industrije Srbije koji je najavljen za sredinu januara, dodajući da bi bio preveliki rizik za ekonomiju zemlje da tada iz nekog razloga ne dođe do rešenja.

Verujem da će referentna kamata ostati na ovom nivou jer očekujem da će do razrešenja doći tokom januara. Trpećemo negativne ekonomske posledice na ovaj kratak rok od mesec ili dva i onda bi to zaista prešlo u šokove, gde bi država ispustila kontrolu nad ekonomskom situacijom”, ocenio je on.

Prilikom donošenja odluke na prethodnoj sednici Izvršni odbor NBS je pre svega imao u vidu ostvarenu i očekivanu inflaciju, kao i faktore iz domaćeg i međunarodnog okruženja koji utiču na njeno kretanje.

Ukupna međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru je značajno usporila, na 2,9 odsto, da bi u oktobru pala na 2,8 odsto, što je prema oceni centralne banke u velikoj meri rezultat uredbe kojom su na period od šest meseci ograničene trgovinske marže na maksimalnih 20 odsto na prehrambene proizvode i pojedine proizvode kućne hemije.

Izvršni odbor očekuje da će inflacija nastaviti da se kreće oko centralne vrednosti cilja tokom perioda važenja Uredbe, kao i da će i u srednjem roku ostati u granicama cilja od tri plus/minus 1,5 odsto.

“Tome treba da doprinesu najavljeno donošenje sistemskih zakona kojima će se sprečiti nepoštene trgovačke prakse, zatim popuštanje troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja, efekti dosadašnjeg slabljenja dolara prema evru, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone, pod uslovom da bude bolja od ovogodišnje”, saopštila je NBS.

Ipak, Izvršni odbor je u obrazloženju svoje odluke istakao da je i dalje potreban oprez u vođenju monetarne politike, jer je situacija u međunarodnom okruženju i dalje kompleksna i nestabilna.

Dodatne komplikacije donosi i situacija sa NIS-om. Dok se u javnosti spekulisalo o sekundarnim sankcijama ukoliko NBS nastavi platni promet sa ovom kompanijom prethodnih dana zabeležena je i veća tražnja za devizama i čini se da će se ekonomski pritisci pojačavati sve dok se ne reši pitanje udela ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije.

Monetarna politika u SAD i EU

Podeljenost među članovima američke centralne banke nikada nije bila veća. Naime, predsednik SAD Donald Tramp zahteva da Federalne rezerve (Fed) obaraju kamatne stope, što prema ocenama ekonomista može oslabiti kredibilitet centralne banke i njenu sposobnost da obuzda inflaciju. Sa druge strane, kandidati za mesto predsednika Feda – Kevin Haset (Kevin Hassett), dugogodišnji Trampov savetnik, i Kristofer Voler (Christopher Waller), stoje između Trampovih zahteva i potrebe ozbiljnog vođenja Feda.

Evropska centralna banka (ECB) je u oktobru zadržala tri ključne kamatne stope nepromenjenim, a period bez promene kamata usledio je nakon četiri uzastopna smanjenja od početka 2025. godine.

Predsednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) izjavila je u sredu da bi kreatori evropske monetarne politike već na sastanku naredne nedelje mogli ponovo da povise prognoze rasta za evrozonu, što je još jedan signal da se privreda pokazuje otpornijom nego što se ranije očekivalo. Nakon njenih izjava, tržišta su blago povećala očekivanja da bi ECB do kraja sledeće godine mogla da poveća kamatne stope, sa verovatnoćom od oko 50 odsto.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.