Pravni okvir koji uređuje preduzetništvo nije dovoljan

Srbija jedina među zemljama u okruženju nema Zakon o zanatstvu: Zašto bi to moralo da se promeni?

Bolji posaoPoslovanjeSrbija

4.6.2025 11:44 Autor: Aleksandra Kekić 5

Srbija jedina među zemljama u okruženju nema Zakon o zanatstvu: Zašto bi to moralo da se promeni? Srbija jedina među zemljama u okruženju nema Zakon o zanatstvu: Zašto bi to moralo da se promeni?
Srbija je jedina među zemljama u okruženju koja nema zakon kojim se uređuje oblast zanatstva. To prouzrokuje brojne probleme u poslovanju licima koja se... Srbija jedina među zemljama u okruženju nema Zakon o zanatstvu: Zašto bi to moralo da se promeni?

Srbija je jedina među zemljama u okruženju koja nema zakon kojim se uređuje oblast zanatstva. To prouzrokuje brojne probleme u poslovanju licima koja se bave poslovima koji se smatraju zanatom, a sa druge strane onemogućava državu da jasno definiše javne politike usmerene na podršku ovom vrlo ranjivom, a značajnom, sektoru privrede.

Ovako NALED definiše problem zanatlija u okviru 17. Sive knjige, dodajući da oni ne moraju nužno istovremeno biti i preduzetnici registrovani u APR-u, već mogu delovati i kao lica u radnom odnosu ili lica angažovana po ugovoru o delu, koja svoje proizvode prodaju, recimo, na pijaci. Zbog toga trenutni pravni okvir koji uređuje preduzetništvo nije dovoljan da bi se primenio i na oblast zanatstva, poručuju.

“Evidentne su posledice višedecenijskog nedostatka pravnog okvira i efikasnih javnih politika i ogledaju se u nedostatku na tržištu rada odgovarajućih profila zanatskih zanimanja. Nedostatkom regulatornog okvira za poslovanje naročito su pogođeni tradicionalni i umetnički zanati, koje su potpuno potisnuli proizvodi iz masovne proizvodnje i uvoza, što negativno utiče i na turističke potencijale Srbije”, smatraju u NALED-u.

Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za Biznis.rs da je veliki znak pitanja da li bi Zakon o zanatstvu podstakao preduzetništvo. Razlog je jednostavan – ljudi se teško odlučuju na taj poduhvat.

“Zanatstvo nije dovoljno promovisano, često postoje finansijske barijere. Takođe, velika je nezainteresovanost dece da upišu srednje škole u kojima će se obučavati za zanatska zanimanja, a ako i postoji želja često ih u tome ne podržavaju roditelji. Zanatski kadar nam nedostaje sigurno već deset godina unazad, a to će se nastaviti i u budućnosti”, smatra naša sagovornica.

Ističe da je po ovom pitanju potrebna saradnja svih – od roditelja, institucija do medija, kao i da je neophodno da se uradi reforma obrazovnog sistema kako bi se videlo u kom pravcu kao zemlja želimo da se razvijamo.

Majstor
Foto: Pexels

Dodaje da zanatlije imaju sve namete kao i preduzetnici, u smislu poreza, doprinosa, plaćanja taksi…

“U zemljama u kojima postoji zakon oni se ipak drugačije tretiraju, baš u smislu tih poreskih opterećenja i olakšica. Kada bi postojao i kod nas možda bi se lakše odlučivali da se upuste u ove vode”, dodaje Jevtović.

Unija poslodavaca je podnosila inicijative Socijalno-ekonomskom savetu, a kako napominje naša sagovornica – relativno skoro su ponovili sve te predloge koji nisu realizovani.

“Inicijativa je dobila pozitivno mišljenje Socijalno-ekonomskog saveta nekoliko puta, ali nam nije poznato iz kog razloga se ne pristupa realizaciji”, kaže Jelena Jevtović.

Koji su glavni problemi?

Zanatstvo u Srbiji karakterišu sledeći sistemski problemi:

– Nedefinisanost osnovnih pojmova u oblasti zanatstva (zanatlija, zanatstvo, zanatska delatnost i drugi) i pravnih formi u kojima se zanatstvo može obavljati

– Nepostojanje pouzdanih evidencija koje bi omogućile izradu osnovnih statistika i podstakle pravilno postavljanje mera javnih politika za očuvanje, razvoj i podsticanje zanatstva

– Pravna i ekonomska nesigurnost zanatlija i zanatskog sektora, te potreba za unapređenjem pravne zaštite interesa zanatlija, kao i potreba za unapređenjem zaštite interesa korisnika zanatskih proizvoda i usluga (potrošača) u slučaju neodgovarajućeg kvaliteta zanatskih proizvoda

– Nepostojanje neophodnih regulatornih uslova za očuvanje i afirmaciju starih i umetničkih zanata i domaće radinosti

– Nemogućnost stvaranja posebnih poreskih i drugih uslova za rad zanatlija (prioritet kod zakupa javnih prostora, niži porez na zakup prostora, umanjenje paušalnog poreza…), kao mehanizma očuvanja zanatske delatnosti u Srbiji

Šta su rešenja?

NALED predlaže uređenje oblasti zanatstva bilo kroz usvajanje posebnog zakona o zanatstvu ili zakona kojim se uređuje podsticanje razvoja preduzetništva.

Smatraju da je potrebno definisati zanatstvo kao oblast obavljanja delatnosti stvaranja, oblikovanja, prerade i popravke materijala i pružanja usluga, koji se izvode ručno ili mašinski da bi se uštedelo na vremenu i fizičkoj snazi potrebnim za izvršenje određenih poslova, kao i da bi se poboljšao kvalitet proizvoda i usluga, a koja nema obeležja automatizovanog procesa rada, uz posedovanje posebnih veština i umeća od strane lica koje obavlja takvu delatnost, te da zanatstvo obuhvata zanatsku proizvodnju, pružanje zanatskih usluga, umetničke i stare zanate i domaću radinost.

Zanatska delatnost bi se mogla obavljati u pravnoj formi preduzetnika, privrednog društva ili zadruge, kao i u formi udruženja za stare i umetničke zanate i domaće radinosti.

Dodaju da je potrebno definisati uslove za obavljanje zanatske delatnosti.

Prvi uslov za obavljanje zanatske delatnosti bilo bi zapošljavanje najmanje jednog lica sa stečenim posebnim znanjima i veštinama za obavljanje ovih delatnosti koje se stiču završetkom odgovarajućih programa – stručno osposobljavanje, obrazovanje za rad, kraće obuke odraslih; srednje obrazovanje u trajanju od tri ili četiri godine i majstorsko ili specijalističko obrazovanje posle srednje škole, kao i ekvivalentni nivoi po Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije (NOKS). Drugi uslov bi bio da preduzetnik kod APR-a registruje šifru delatnosti koja bi bila definisana kao zanatska delatnost za šta je potrebno izmeniti Uredbu o klasifikaciji delatnosti kako bi se uvele i zanatske delatnosti”.

Navode i da je potrebno predvideti uvođenje (dobrovoljne) evidencije zanatlija koja bi predstavljala osnov i uslov za javne podsticaje za zanatlije.

“Na ovaj način bi se obezbedila pouzdana statistička osnova za vođenje mera javnih politika za očuvanje, razvoj i podsticanje zanatstva”, poručuju iz NALED-a.

  • Dux011

    4.6.2025 #1 Author

    Ps trebalo bi da postoji.

    Odgovori

  • Ivana

    4.6.2025 #2 Author

    A ljudi koji imaju znanje, odlaze gde je sve uredjeno

    Odgovori

  • LEBRON

    4.6.2025 #3 Author

    Mora da se menja iz vise razloga.

    Odgovori

  • SABRINA

    5.6.2025 #4 Author

    Zanati nisu izumrli kod nas,ima ih mnogo manje,ali bi sigurno izmenom zakona mogli da ih koliko toliko povrate.Šteta bi bila da nestanu.

    Odgovori

  • SHALIMAR

    5.6.2025 #5 Author

    Kako nas sistem funkcionose,cim smo jedina zemlja u okrixenju koja nema zakon o zanststvu

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.