Trgovina pićima godišnje donosi milijarde dinara, posedovanje magacina prednost za veletrgovce
15.7.2025 14:33 Autor: Ljiljana Begović 1



Trgovina pićima na veliko predstavlja segment u okviru oblasti veleprodaje robe široke potrošnje. Iako na prvi pogled može delovati kao jednostavna aktivnost – kupovina pića od proizvođača i njihova prodaja trgovcima ili ugostiteljima – ova delatnost podrazumeva čitav niz specifičnih izazova koji oblikuju poslovanje.
U savremenim uslovima veletrgovci pićima funkcionišu kao ključna karika u lancu snabdevanja između proizvođača i krajnjih prodajnih mesta. Njihova uloga više nije ograničena samo na fizički transfer robe. Danas se od njih očekuje i optimizacija logistike, upravljanje zalihama u realnom vremenu, održavanje kvaliteta proizvoda tokom skladištenja i transporta, kao i obezbeđivanje stabilnosti u snabdevanju za hotele, restorane, kafiće i maloprodajne lance.
Prema rečima Mileta Ristića, koji se trgovinom pićima na veliko bavi tri godine, najveći izazov za veletrgovce jeste adekvatan skladišni prostor.
“Veoma je bitno da ako se bavite veleprodajom pića imate magacine koji mogu da zadovolje potrebe firme. A cene iznajmljivanja poslovnog prostora nerealno rastu, tako da je najbolje da imate svoj magacin. U pitanju je sektor sa velikim obrtom robe, ali često malim maržama. Problem su često i rokovi naplate između dobavljača, distributera i krajnjih kupaca. To sve mora da se uskladi kako bismo sačuvali likvidnost. Može da bude isplativo trgovati pićima na veliko, ali je i rizično zbog promene cena sirovina i transporta”, objašnjava Ristić.
Treba naglasiti da se veletrgovci danas međusobno takmiče ne samo cenom, već i širinom asortimana, kvalitetom usluge, brzinom isporuke i fleksibilnošću u rokovima plaćanja.
“Osim domaćih proizvođača, u promet ulaze i uvozni brendovi, čime se dodatno komplikuje logistika. U ovom sektoru često dolazi i do takozvanih ekskluzivnih distribucija, gde veletrgovac postaje jedini distributer za određeni brend na nekoj teritoriji, što zahteva posebne odnose s proizvođačem i dodatne investicije u marketing i promociju”, navodi Ristić.

Još jedan aspekt koji utiče na delatnost veleprodaje pića jeste promena navika potrošača. Potražnja za alkoholnim i bezalkoholnim pićima u velikoj meri zavisi od sezonskih oscilacija.
Naš sagovornik ističe promene u rastu interesovanja za zanatska piva, organska vina ili bezalkoholne varijante.
“Promene u potražnji potrošača od veletrgovaca zahtevaju brzo prilagođavanje ponude i stalno praćenje trendova”, ocenjuje preduzetnik Mile Ristić.
Tržište Srbije pokriva ukupno 454 preduzeća koja se bave delatnošću trgovine na veliko pićima. Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je ova delatnost, ukoliko se stvore povoljni uslovi za poslovanje, veoma unosna. U prilog tome govori i podatak o ukupnim prihodima koji se broje u milijardama dinara.
U prošloj godini ukupni prihodi cele delatnosti iznosili su skoro 80 milijardi dinara (79.935.591.000). Međutim, zbog poslovanja u minusu 97 preduzeća u 2024. dobit je na kraju godine bila 1,96 milijardi dinara.
Najuspešnije preduzeće, prema dobiti, je Sinagoga iz Sombora koja je prošle godine zaradila 313.141.000 dinara. Trgovinom pićima ovo srednje preduzeće bavi se od 1991. godine. Podaci pokazuju da dobit poslednjih nekoliko godina premašuje iznose od 300 miliona dinara, s tim što je među najuspešnijim bila 2022. kada je Sinagoga zaradila 416.608.000 dinara.
U delatnosti trgovine na veliko pićima somborsko preduzeće zapošljava i najviše radnika, ukupno 252.
Na drugom mestu liste najuspešnijih je preduzeće Virdžinija iz Kraljeva. Poslovni rezultat na kraju 2024. godine iznosio je 220.587.000 dinara, što je u posmatranom trogodišnjem periodu od 2022. najveća dobit za ovu firmu.
“Preduzeće Virdžinija je porodična firma sa dugom tradicijom u trgovini i distribuciji svih vrsta alkoholnog i bezalkoholnog pića. Počeli smo sa radom davne 1992. godine kao mala pržionica kafe. Nakon dve godine poslovanja počinjemo sa trgovinom pićem. Povećavao se broj kupaca, obim posla i broj zaposlenih. Unapređivao se način poslovanja i osavremenjivao se poslovni i magacinski prostor”, navode u svom zvaničnom predstavljanju.
Kako se povećavao poslovni prostor tako je rastao i obim trgovine za ovu firmu. Ukupan skladišni kapacitet iznosi 4.000 kvadratnih metara.
Firma sa zanimljivim nazivom – „Ide voz“ iz Kruševca, našla se na trećem mestu liste najuspešnijih sa ostvarenom dobiti od 136.556.000 dinara.
Pročitajte još:
Ovo preduzeće ima i mrežu sopstvenih maloprodajnih objekata, u kojima se krajnjim potrošačima nudi različita roba široke potrošnje.
“Trinaest marketa nalazi se u Kruševcu, Aleksandrovcu, Ćupriji, Paraćinu, Stopanji, Velikom Šiljegovcu i Vitkovu. Poslovni sistem ‘Ide voz’ upošljava više od 150 radnika i poseduje vozni park sa oko 50 različitih dostavnih vozila. Poslovni prostor rasprostranjen je na više od 3.500 kvadrata kancelarijskog, magacinskog i maloprodajnog prostora”, stoji na sajtu ovog kruševačkog preduzeća koje posluje od 2008. godine.
bajroslastičar
15.7.2025 #1 AuthorUvijek je bilo više veletrgovaca koji imaju konkurenciju