Troškovi proizvodnje i uvoza gramofonskih ploča drastično porasli
Firme u fokusuKulturaPoslovanjeSrbija
13.9.2025 14:32 Autor: Miljan Paunović 18



Iako tokom poslednje decenije dominira digitalno slušanje muzike, fizički nosači zvuka – ploče, vinil i CD – doživljavaju blagi povratak i u Srbiji. Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je 26 domaćih firmi iz delatnosti umnožavanja snimljenih zapisa 2024. godine ostvarilo dobit od gotovo 20 miliona dinara (19.880.000), nakon što su prethodne dve godine poslovali u minusu (2022: -29 miliona, 2023: -302 miliona dinara).
Iz izdavačke kuće Ammonite iz Beograda za Biznis.rs kažu da se u okviru ove delatnosti prvenstveno bave prodajom nosača zvuka i knjiga koje objavljuju.
„Vinil izdanja čine oko 90 odsto našeg prometa. Na tržištu smo tačno 20 godina, a od kada radimo potražnja za fizičkim izdanjima je sve veća. Počeli smo kao izdavači domaće nezavisne muzike sa željom da afirmišemo mlade autore koji su pokazivali originalnost i određeni kvalitet. U tu svrhu smo bili i organizatori festivala Indirekt koji je promovisao muzičare iz celog regiona. Kako se menjala situacija na srpskom tržištu tako smo i mi prilagođavali koncepte da bi publika bila zadovoljna“, kažu iz ove firme.
Na naše pitanje za čim je najveća potražnja, kažu da se najviše prodaju naslovi inostranih izvođača koji su objavljeni u poslednjih desetak godina, dok je za domaću produkciju veoma malo interesovanje, što je jedan od razloga obustave objavljivanja i umnožavanja nosača zvuka domaćih autora.
„U jednom trenutku, kako su se menjali poslovni uslovi ali i afinitet publike, odustali smo od popularizacije scene i okrenuli se više tržištu“, ističu oni.
Inflacija nije zaobišla ni ovu delatnost. Kako navode iz Ammonite-a, ona utiče na promet, ali nije presudna dok raste potražnja među muzičkim sladokuscima.
„Primera radi, troškovi proizvodnje vinila i uvoza drastično su porasli. No, naša umetnički obrazovana publika voli i prati svetsku scenu, što nama olakšava posao“.
Ova firma nije aplicirala za bilo koji vid državnih subvencija jer, kako navode, za prodaju inostranih nosača zvuka nema povlastica. U narednom periodu planiraju da povećaju ponudu za ljubitelje muzike različitih afiniteta, kao i da uvećaju učešće na domaćem tržištu.
Na vrhu liste najuspešnijih u ovoj delatnosti je firma Minacord iz Beograda koja je prošle godine ostvarila dobit od 18.364.000 dinara, i na taj način je izašla iz negativnog poslovanja, odnosno gubitka od 304.741.000 dinara godinu dana ranije.
Pročitajte još:
Na drugoj poziciji je General Disc Technology d.o.o. iz Beograda, čija je dobit u 2024. iznosila 1.096.000 dinara. Oni su zabeležili više nego dupli pad dobiti u odnosu na godinu dana ranije, kada je bila 2.391.000 dinara.
Treća firma po uspešnosti je MMHouse d.o.o, takođe iz Beograda, čija je dobit iznosila 1.020.000 dinara u 2024, a godinu dana ranije ovaj parametar je bio duplo viši – 2.222.000 dinara.
MinjaKristalŠminkanje
13.9.2025 #1 AuthorPorast troškova proizvodnje i uvoza gramofonskih ploča ukazuje na probleme u lancu snabdevanja i povećanu cenu sirovina, što direktno odražava na krajnju cenu za potrošače. Taj trend može dovesti do smanjenog broja izdanja, posebno kod nišnih izdavača, jer marže postaju sve tanje.
BILJKA
13.9.2025 #2 AuthorPorast troškova proizvodnje i uvoza ploča zbog male ko konkurencije.
WanderingSpirit
14.9.2025 #3 AuthorNegde je to i normalno
KIMCHI
14.9.2025 #4 AuthorLogicno, nove generacije pitanje je da li i znaju o pojmu, a kamoli realnoj upotrebi
JELENA1974
14.9.2025 #5 AuthorSkup je to sport ali za kvalitet uvek treba platiti. Nista kao zvuk sa vinila.
Jelena
14.9.2025 #6 AuthorVinil ostaje simbol posebnog muzičkog iskustva, ali rast troškova jasno pokazuje koliko je tržište osetljivo i zahtevno za izdavače i kupce.
Žarko
14.9.2025 #7 AuthorOvo sa pločama je samo trenutni hipsteraj, trend koji će kao i svaka moda trajati jedno leto.
Dejan Topalović
30.9.2025 #8 AuthorPrvi gramofon je bio u kući kad sam se rodio Supraphone. Drugi sam sam kupio kad sam imao 14-15 godina, neki istočno nemački, a treći Turandot 41, danas ga sluša moja ćerka. Sad imam Technics, oduvek sam ga želeo. Ploče skupljam četrdesetak godina i drago mi je da ponovo mogu da ih kupim.
Jelena
14.9.2025 #9 AuthorVinil se vraća na tržište, ali rast troškova jasno pokazuje koliko je ova industrija osetljiva i koliko je teško održati stabilno poslovanje.
Slobodan Petrović
30.9.2025 #10 AuthorU pravu ste draga Jelena, ja sam proizvođač gramofonskih komponenti, ručica i ostalih pozicija . Vrlo je teško održati tu stabilnost iako sam vrlo posvećen, pedantan i temeljan u izradi !! Gomilu globalističkih parazita imam na leđima !
Emilija
14.9.2025 #11 AuthorNažalost inflacija je i njih zahvatila
REA
14.9.2025 #12 AuthorVinil opet svira, ali sada po ceni zlata.
HANA
14.9.2025 #13 AuthorTroškovi proizvodnje su baš veliki
LULA68
14.9.2025 #14 AuthorNeprolazna elegancija i prefinjenost.
Brana
14.9.2025 #15 AuthorPovratak divnih nosača zvuka
VALERIJA
14.9.2025 #16 AuthorSigurno je uzrok niske prodaje te se i režište smanjuje.
LAV
14.9.2025 #17 AuthorSve je poskupelo pa i to.
Vanja
14.9.2025 #18 AuthorSteta sto je za domacu produkciju tako mala zainteresovanost!