Uvoz šarana i pastrmke neophodan, nisu iskorišćeni puni kapaciteti proizvodnje
AgrobiznisFirme u fokusuPoslovanjeSrbija
25.11.2025 12:47 Autor: Miljan Paunović 1

Srbija koristi samo deset odsto kapaciteta za proizvodnju ribe, a kada bismo radili punim kapacitetom država bi zarađivala milione evra godišnje, jer samo Evropskoj uniji godišnje nedostaje više od milion i po tona ribe, navodi klaster akvakulture „Naša riba“.
Oni dodaju da su šaranski ribnjaci uglavnom koncentrisani na prostoru AP Vojvodine, a pastrmski u brdsko-planinskim krajevima Srbije, pre svega zapadne i istočne. Na pastrmskim ribnjacima uzgaja se kalifornijska pastrmka, a na šaranskim – pored šarana koji je apsolutno dominantan – tu su i prateće vrste kao što su beli i sivi tolstolobik i beli amur, a od grabljivica – som, smuđ i štuka.
U delatnosti slatkovodne akvakulture u Srbiji je registrovano 130 preduzeća, a njihova dobit u 2024. godini iznosila je nepunih 220 miliona dinara (219.684.000). To je skoro 40 odsto manje u odnosu na godinu dana ranije (366.606.000 dinara), pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
Direktor preduzeća DTD Ribarstvo iz Bača Aleksandar Stajčić kaže za Biznis.rs da oni posluju dugi niz godina bez problema, kao investitori u ribarstvo Srbije.
„Postoji potencijalna opasnost za našu delatnost i biznis u budućnosti. Generalno, pretnja za naše tržište je uvoz ribe. Naime, države u okruženju poput Mađarske ili Hrvatske, čija se riba uvozi kod nas, nude pomoć proizvođačima – oni su izuzeti od određenih nameta i u daleko su boljem položaju nego naše firme. Ovim problemom trebalo bi da se pozabavi nadležno ministarstvo, da se konačno čuje kakvo je pravo stanje“, kaže naš sagovornik.
DTD Ribarstvo proširuje svoj portfolio, izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije, ali i u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, radi na unapređenju efikasnosti svojih radnika…
„Veoma je važno u ovom poslu unapređivati znanje, i mi ulažemo u taj resurs. Proizvodimo oko 500 tona konzumnog šarana u selu Jazov na severu Vojvodine. Sada je tražnja povećana zbog predstojećih slava i praznika, a nama je u poslovanju važno da naši kupci budu zadovoljni kvalitetom, cenom i logistikom, jer to unapređuje naš biznis. Poslujemo apsolutno tržišno, nemamo nekih beneficija u smislu subvencija – koje nisu isplaćene u protekle tri godine, a po zakonu imamo pravo na njih. Postoje naznake da će se povećati subvencija države za proizvedenog šarana sa 10 na 40 dinara po kilogramu i to bi nam svakako značilo. Nadam se da ćemo uspeti da sačuvamo naše tržište i proizvodnju“, kaže Aleksandar Stajčić.
Direktor DTD Ribarstvo dodaje da domaća proizvodnja šarana i pastrmke ne može u potpunosti da zadovolji potrebe našeg tržišta, pa se zato uvoze.
„Postoje potencijali da se kod nas uveća proizvodnja pastrmke, koja je trenutno na nivou od 30 odsto potražnje tržišta, ali kao što sam naveo – za to je potrebna pomoć države. Akvakultura Srbije se svodi na jedan ručak po glavi stanovnika godišnje, odnosno jednu ribu po čoveku, što je veoma malo“, ističe Stajčić.
Dobit DTD Ribarstva je u 2024. iznosila 88.356.000 dinara, što je slabiji rezultat u odnosu na godinu dana ranije kada je dostigla 227.440.000 dinara. U ovom preduzeću je zaposleno 98 radnika.
Pročitajte još:
Na prvom mestu liste najuspešnijih za 2024. godinu nalazi se RM Stubica d.o.o. sa dobiti od 108.314.000 dinara i 128 zaposlenih radnika.
Treću poziciju u delatnosti slatkovodne akvakulture zauzelo je poljoprivredno-ribarsko preduzeće „Sveti Nikola“ d.o.o. iz Sečnja sa dobiti od 71.938.000 dinara. Godinu dana ranije njihov poslovni rezultat iznosio je 66.967.000 dinara. U ovoj firmi radi 195 zaposlenih.















LEBRON
25.11.2025 #1 AuthorMora da se koriste svi kapaciteti.