Prvi nalazi australijskog Middle Island Resources Limited

Zlata kod Priboja kao na Aljasci, gde ga niko nije tražio

InvesticijeSrbija

13.3.2026 08:27 Autor: Redakcija Biznis.rs 19

Zlata kod Priboja kao na Aljasci, gde ga niko nije tražio Zlata kod Priboja kao na Aljasci, gde ga niko nije tražio
Područje Zabrnjica, deo projekta Priboj u jugozapadnoj Srbiji, do sada nije bilo predmet modernih istraživanja za zlato, ali je australijska rudarska kompanija Middle Island... Zlata kod Priboja kao na Aljasci, gde ga niko nije tražio

Područje Zabrnjica, deo projekta Priboj u jugozapadnoj Srbiji, do sada nije bilo predmet modernih istraživanja za zlato, ali je australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited saopštila da je identifikovala potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije.

Analiza 146 uzoraka zemljišta i dodatnih uzoraka stena otkrila je zonu anomalije zlata duge oko 600 metara i široke do 200 metara, sa koncentracijama do 10 ppb u tlu i do 1,91 grama po toni u stenskim uzorcima, piše eKapija.

Geološki uslovi podsećaju na velike „replacement-style“ sisteme zlata, slično poznatom nalazištu Donlin Creek na Aljasci, koje sadrži višemilionske količine zlata i smatra se jednim od najvećih na svetu.

Zlato u ovakvim sistemima dolazi iz dubokih, vrućih rastvora koji su tekli kroz stene i tokom milenijuma hemijski taložili zlato unutar stena – gotovo kao da se zlato „ulivalo“ u stene, molekularno raspadnuto u rastvoru metala i vode.

Izvršni direktor Piter Spirs istakao je da rezultati potvrđuju potencijal ranije neistraženog područja i definišu novu atraktivnu metu za bušenje. Planiran je početni program bušenja od pet bušotina tokom terenske sezone 2026. godine.

Paralelno, kompanija nastavlja istraživanja bakra u okviru šireg projekta oko Priboja, gde su u uzorcima tla u januaru već zabeležene povišene koncentracije ovog metala.

Podsetimo, australijski Middle Island Resources je jesenas preuzevši firmu Konstantin Resources, takođe iz Australije, postao vlasnik 14 licenci za istraživanje ruda u Srbiji, na čak 62.000 hektara, što je više nego što ijedna druga kompanija ima u našoj zemlji.

Dozvole obuhvataju tri glavna projektna područja – Bobija, Priboj i Timok – koja su primarno usmerena na zlato i bakar, ali i na srebro, olovo i cink.

Kompanija je krajem prošle godine već započela bušenja na Bobiji, gde su najbolji preseci pokazali zone sa oko jedan do tri grama zlata po toni rude.

U februaru, u rejonu Tisovika, nekadašnjeg rudnika olova i cinka između planina Medvednik i Bobija, najnovija probna bušenja pokazala su široko rasprostranjene anomalije srebra.

  • Alex

    13.3.2026 #1 Author

    Otkrivanje zlata kod Priboja pokazuje da Srbija i dalje krije značajan rudni potencijal, ali i da su mnoga nalazišta godinama ostajala van fokusa istraživanja.

    Odgovori

    • Ivan

      14.3.2026 #2 Author

      Džaba ih sada fokusiramo, ako druge zemlje vade rudu. Za trajno uništenje zemljišta i voda 3% rudne rente, koju uzgred i ne kontrolištemo kako treba, nikakva korist od svega za nas kao narod i državu. Drugi dođu preoru i prekopaju, uberu kajmak i bace nam kašičicu kao slepcima…

      Odgovori

    • Caki

      14.3.2026 #4 Author

      Mora ovaj negde da kopa. Nedajte se Srbi ovim dodjosima.

      Odgovori

  • Imenjak

    13.3.2026 #5 Author

    Sumnjam da je ovo istinac !

    Odgovori

  • Lepi

    13.3.2026 #6 Author

    Bitno je da ne istazujemo i ne kopamo mi nase nego nam stranci kopaju. Kinezi nam za dzabe odnesose ko zna koliko zlata. Srbijo, prokleta si.

    Odgovori

    • Goran

      14.3.2026 #7 Author

      Srbija nije prokleta!
      A ti šta god da si ne pljuj po Srbiji!

      Odgovori

  • Ilija

    13.3.2026 #8 Author

    Samo sto ce sve da odnesu stranci a nama jalo ina i otrovi, hval Srbima sto ih neinteresuje sutrasnjica i ko upravlja nasim zi otima, kad se osveste bice kasno…

    Odgovori

  • Radiša

    14.3.2026 #9 Author

    Srbija, rudarska kolonija

    Odgovori

  • Radiša

    14.3.2026 #10 Author

    Srbija, zemlja prodana

    Odgovori

  • BM

    14.3.2026 #11 Author

    Odlično, celu Srbiju će australijske i kanadske kompanije da prekopaju, uzeće rude, a nama će da ostave okna i jalovinu, bravo za one koji su to dozvolili!

    Odgovori

    • Siks

      14.3.2026 #12 Author

      Super!Blago vucicu i prodanim dušama

      Odgovori

  • Realnost

    14.3.2026 #13 Author

    Ovaj sistem upravljanja rudnim bogatstvima izgleda kao ženidba da bi suprugu mogao poklanjati kome se svide njena prirodna bogatstva. Ovo je vrhunac izdaje, najveći posle kapitulacije 1999.godine. Uključujući prodaju izvora pitke vode!!! Sateliti snimaju do nekoliko stotina metara, verovatno i mnogo više i na njihovim snimcima se vidi čak i antičko zlato u ćupovima, ovo treba odmah ustavom zabraniti!!!

    Odgovori

  • La Tizz

    14.3.2026 #14 Author

    Srbija očigledno ima ogroman rudni potencijal, ali ostaje pitanje koliko će od toga zaista ostati našoj državi i lokalnom stanovništvu.

    Odgovori

  • Bugi

    14.3.2026 #15 Author

    Možete pričati i pisati što god hoćete, ali sila kad se namerači da ti nešto uzme uzeće ovako ili onako. Valjda vidite šta radi Amerika, još kad smo nesložni pola posla je završeno.

    Odgovori

  • Tesko nama

    15.3.2026 #16 Author

    Ima da prodjemo ko Africke zemlje, dok se posle 50 godina ne opametimo i ne izbacimo gamad iz Srbije,….

    Odgovori

  • Goran Maksimovic

    15.3.2026 #17 Author

    Jel mi ništa ne umemo sami da radimo? Postoji li u Srbiji neko ko bi mogao da kopa i prerađuje rudu a da nije stranac!? Jadna smo mi zemljica.

    Odgovori

  • nina

    15.3.2026 #18 Author

    Srbija je još uvek očigledno interesantna i privlači istraživanja vezana za rudarenje …

    Odgovori

  • Brana

    15.3.2026 #19 Author

    Dokle da drugi koriste naše bogatstvo

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.