Najbrži rast BDP-a u poslednje dve godine

Američka privreda porasla 4,3 odsto u trećem tromesečju

Svet

24.12.2025 09:07 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Američka privreda porasla 4,3 odsto u trećem tromesečju Američka privreda porasla 4,3 odsto u trećem tromesečju
Američko Ministarstvo trgovine saopštilo je da je američka privreda u trećem tromesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto. Rast, podstaknut većom potrošnjom, bio... Američka privreda porasla 4,3 odsto u trećem tromesečju

Američko Ministarstvo trgovine saopštilo je da je američka privreda u trećem tromesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto. Rast, podstaknut većom potrošnjom, bio je najveći u poslednje dve godine.

Izveštaj o bruto domaćem proizvodu, koji je kasnio gotovo dva meseca zbog zatvaranja američke vlade, pokazao je porast potrošnje domaćinstava, izvoza i državne potrošnje. S druge strane, ulaganja su pala. Povećanje potrošnje domaćinstava bilo je najveće u gotovo godinu dana, piše SEEbiz.

Ekonomisti su rekli da su potrošnju podstakla domaćinstva sa višim prihodima – zahvaljujući naglom rastu na berzi – dok je potrošnja domaćinstava sa srednjim i nižim prihodima pala uglavnom zbog visoke inflacije, delom i zbog tarifa predsednika Donalda Trampa (Donald Trump).

Iako je izveštaj zastareo, budući da je kasnio 43 dana zbog zatvaranja vlade, ekonomisti kažu da snažan privredni rast u poslednjem tromesečju ne opravdava još jedno smanjenje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi. Inflacija je porasla u trećem tromesečju.

Bruto domaći proizvod rastao je godišnjom stopom od 4,3 odsto u poslednjem tromesečju, što je najbrži tempo od trećeg tromesečja 2023, navodi se u početnoj proceni Zavoda za ekonomske analize Ministarstva trgovine. Ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđali su rast BDP-a od 3,3 odsto. Privreda je u drugom tromesečju porasla za 3,8 odsto.

Potrošnja je porasla za 3,5 odsto u poslednjem tromesečju, što je najbrži tempo od četvrtog tromesečja 2024.

Osim povećane kupovine rekreativne robe i vozila, porasla je i potrošnja na netrajna dobra poput hrane, lekova, odeće i obuće. Potrošači su, takođe, više trošili na zdravstvenu zaštitu, uključujući bolničku i medicinsku negu.

Foto: Pexels.com

Međutim, ti podaci sada su zastareli. Maloprodaja je stagnirala u oktobru, a kupovina motornih vozila, takođe, je pala u poslednja dva meseca. Kongresni biro za budžet, nezavisni think tank, procenio je da bi zatvaranje vlade moglo smanjiti BDP u četvrtom tromesečju za jedan do dva procentna poena. Takođe, predvideo je da će se većina gubitka BDP-a nadoknaditi, s deficitom između 7 i 14 milijardi dolara.

Ekonomisti kažu da su, poput bogatijih potrošača, veće kompanije prebrodile udar uvoznih tarifa i sve više ulažu u veštačku inteligenciju, dok se manje bore s tarifama. Korporativni profit porastao je za 166,1 milijardu dolara u trećem tromesečju, u poređenju s povećanjem od 6,8 milijardi dolara u drugom tromesečju.

„Tarife su odgovorne za sjajne ekonomske rezultate Sjedinjenih Američkih Država koji su upravo objavljeni“, napisao je američki predsednik Donald Tramp na društvenoj mreži Truth Social, obećavajući da će podaci u budućnosti biti još bolji.

Međutim, inflacija je porasla u poslednjem tromesečju. Domaćinstva se bore s višim cenama u supermarketima i višim računima za komunalne usluge jer brzi rast veštačke inteligencije i prateće infrastrukture povećava potražnju za električnom energijom.

Neki će potrošači 2026. godine videti nagli porast premija zdravstvenog osiguranja. Indeks potrošačkih cena porastao je za 2,8 odsto.

Federalne rezerve snizile su svoju referentnu kamatnu stopu za još 25 baznih poena ovog meseca, na raspon od 3,50 do 3,75 odsto, ali su naznačile da troškovi zaduživanja verovatno neće pasti u bliskoj budućnosti.

Akcije na Wall Streetu trgovale su se neznatno više, dolar je pao, a prinosi na kratkoročne američke državne obveznice porasli su.

Poslovna ulaganja usporila su se u poslednjem tromesečju jer su izdaci za infrastrukturu pali sedmo tromesečje zaredom. Usporavanje je nadoknađeno snažnim ulaganjima u opremu povezanu s veštačkom inteligencijom i izdacima za intelektualnu svojinu.

Izvoz je naglo porastao, dok je uvoz pao drugo tromesečje zaredom, što je pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita. Carine su izazvale velike fluktuacije uvoza.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.