Američki dug najviše kupuju hedž fondovi, investitori sa Kajmanskih ostrva i izdavaoci kriptovaluta

Od juna 2024. do juna 2025. godine investitori sa Kajmanskih ostrva najviše su „izvozili“ američki dug. Ova mala karipska zemlja nema porez na dobit preduzeća i pravno je sedište mnogih svetskih hedž fondova, koji su de facto kupci američkih obveznica, a ne sama država.

Oni su sa Kajmana kupili čak 116 milijardi dolara državnih obveznica SAD za samo godinu dana.

U ovom posmatranom periodu Belgija je bila drugi najveći kupac američkog duga. Ovaj veliki iznos delom je posledica činjenice da je Belgija dom Eurocleara, depozitne kuće koji čuva hartije od vrednosti u ime drugih strana.

Investitori iz Ujedinjenog Kraljevstva nalaze se na trećem mestu, pa zatim iz Francuske, Kanade i Japana.

Na osnovu zvaničnih podataka Federalnih rezervi, dugoročno posmatrano, kupci američkog duga predstavljaju raznovrsnu grupu domaćih i stranih investitora.

Većina u “domaćem” vlasništvu

Iako strani vlasnici privlače značajnu pažnju poslednjih godina, većinu duga ipak drže američki investitori i državne institucije. To uključuje pojedince, investicione fondove, banke, penzione fondove i osiguravajuće kompanije.

Značajan deo duga drže državni fondovi, prvenstveno fondovi za socijalno osiguranje i Medicare, koji svoje suficite investiraju u specijalne hartije od vrednosti Ministarstva finansija SAD. Američka centralna banka je takođe jedan od najvećih vlasnika državnih obveznica, koje kupuje i prodaje u sklopu svoje monetarne politike.

Kad je reč o inostranim vlasnicima, strane institucije drže oko četvrtine ukupnog duga SAD (koji je dosegao oko 37 biliona dolara). Na sredini 2025. godine država-rekorder po ukupnoj količini ulaganja u američki dug bio je Japan, sa više od 1,1 bilion dolara američkog duga, a na drugom mestu je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Strane centralne banke i državne institucije nekada su dominirale kupovinom američkih državnih obveznica, ali su od 2021. privatni strani investitori kupili ovakvih hartija od vrednosti za više biliona dolara, dok su zvanična ulaganja stranih vlada opala.

Zanimljivo je i da izdavači takozvanih stejblkoina (stablecoin) postaju značajni kupci američkog duga, sa vrednostima koje ih svrstavaju, po obimu, među zemlje poput Singapura ili Norveške. Kada se porede sa velikim stranim ulaganjima, izdavači ovakvih kriptovaluta nalaze se na sedmom mestu u prošloj godini. Recimo, Tether i Circle su direktno kupili oko 41 milijardu dolara američkih obveznica.

Razlog zbog koga izdavači stejblkoina kupuju toliko duga je taj što moraju da podrže svaki digitalni dolar u odnosu 1:1 likvidnom imovinom nalik gotovini. To ih usmerava ka ultra-sigurnim instrumentima kao što su američke državne obveznice.

Odnos između stejblkoina i tržišta američkih državnih obveznica je obostran. Izdavači stejbkoina se oslanjaju na američke obveznice kako bi stvorili poverenje kod potrošača i proširili bazu korisnika, dok same obveznice nude sigurne kamatne prihode. S druge strane, tržište američkih obveznica profitira od novih velikih kupaca koji šire tražnju.

Međutim, ova rastuća međuzavisnost nosi i sistemske rizike. Ako izdavači stejblkoina budu suočeni sa velikim zahtevima za isplatom, brza likvidacija mogla bi da poremeti tržište američkih obveznica.

Generalno gledano, opšta strana tražnja za američkim državnim obveznicama oslabila je zbog geopolitičkih tenzija i napora centralnih banaka da diverzifikuju svoje devizne rezerve, odnosno odmaknu od dolara.

Privatni investitori, koji sada dominiraju na tržištu, mogu tražiti veći premijski procenat zbog percipiranih rizika kao što su inflacija ili problemi sa ponudom, piše u svojoj analizi Goldman Sachs. Ako bi ti investitori brzo povukli sredstva, SAD bi verovatno morale da plaćaju veće kamatne stope da bi privukle nove kupce.