Tržišni inspektori ubuduće mogu da koriste lažne identitete

Prema predlogu zakona koji je upravo stavljen na javno razmatranje, pri proveri tehničkih zahteva i ocenjivanju ispravnosti industrijskih proizvoda koji se nalaze na tržištu, hrvatski državni inspektori će moći da kupuju uzorke, između ostalog i pod tajnim identitetom, a troškove za to će snositi odgovorne kompanije, što se odnosi i na one koje prodaju proizvode na daljinu.

U pitanju je deo procesa usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novom evropskom uredbom koja je letos stupila na snagu, a koja dopunjuje i jača nadzor proizvoda na tržištu Evropske unije. Tumači se kako se time osigurava sloboda kretanja roba na unutrašnjem tržištu, a nesigurnim proizvodima dovode se u opasnost građani i potencijalno se narušava tržišno takmičenje s kompanijama koje prodaju ispravne proizvode u EU, piše Poslovni.hr.

Kako stoji u obrazloženju predloga hrvatskog Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanje ispravnosti, njime se uređuje način propisivanja tehničkih zahteva za proizvode, obaveze pravnih subjekata, propisivanje zahteva koje moraju ispuniti tela za ocenjivanje ispravnosti, kontaktna tačka za proizvode, jedinstvena kancelarija za vezu i prekogranična uzajamna pomoć, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe.

Usvajanje se predlaže po hitnom postupku jer je Uredba EU 2019/1020 u punoj primeni od 16. jula, a Hrvatska ima obavezu da što pre osigura uslove za njeno sprovođenje.

Naravno, proveru proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište EU obavlja Carinska uprava Ministarstva finansija, a ovlašćenja samih inspektora i upravne mere detaljno se propisuju. Što se tiče troškova inspekcijskog postupka, oni obuhvataju ispitivanje i proveru ispravnosti proizvoda, troškove prevoza inspektora, kao i kupovine uzoraka proizvoda, uključujući i slučajeve kupovine pod tajnim identitetom.

Evropska uredba, naime, predviđa dodeljivanje tih ovlašćenja telima za nadzor tržišta, a posebno je to primenjivo, navodi se, u slučajevima kada se proizvodi prodaju na daljinu, odnosno putem interneta. U samoj Uredbi nabraja se niz ovlašćenja za nadzor tržišta, pa se navode i ona za kupovinu uzoraka proizvoda i pod tajnim identitetom “kako bi ti uzorci bili pregledani i kako bi se nad njima sproveo obrnuti inženjering radi utvrđivanja nesuklađenosti i prikupljanja dokaza”.

U prekršajnim odredbama se kaže da će se novčanom kaznom od 50.000 do milion kuna kazniti prekršaji proizvođača i ovlašćenih zastupnika ako stave na tržište proizvod koji nije oblikovan i proizveden u skladu s propisima, ako ne sprovode ispitivanje uzoraka, ako ne osiguraju nadležnom inspektoru sve podatke i dokumente, ne stave propisanu oznaku CE ili ako se označe oznakama koje su slične oznaci CE, te mogu dovesti potrošače u zabludu, kao i za niz drugih prekršaja. Za njih će biti kažnjena i odgovorna osoba u kompaniji i distributer, novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna. Uvoznik će biti kažnjeni od 25.000 do 500.000 kuna, a odgovorna osoba od 15.000 do 50.000 kuna, piše Jutarnji list.

Kazne su predviđene i za distributere, a navode se i “pružaoci usluga sprovođenja porudžbina”. U pitanju su svi koji u okviru trgovačke delatnosti nude usluge skladištenja, pakovanja, adresiranja i slanja, isključujući poštanske usluge.