Reč je o struji iz 15 elektrana koja se prodaje po tarifama koje ne postoje

Zelene kilovate građani će i dalje plaćati najskuplje

AnalizaEkologijaSrbijaU fokusuVesti

30.8.2021 08:34 Autor: Gordana Bulatović 0

Zelene kilovate građani će i dalje plaćati najskuplje Zelene kilovate građani će i dalje plaćati najskuplje
Domaćinstva u Srbiji, sa oko 3,5 miliona brojila, nastaviće i narednih 12 godina da plaćaju zelene kilovate po fid-in tarifama (otkupna cena struje iz... Zelene kilovate građani će i dalje plaćati najskuplje

Domaćinstva u Srbiji, sa oko 3,5 miliona brojila, nastaviće i narednih 12 godina da plaćaju zelene kilovate po fid-in tarifama (otkupna cena struje iz obnovljivih izvora energije), čak i za one objekte koji nisi bili izgrađeni do važenja ovog propisa, odnosno do 31. decembra 2019. godine.

Reč je o struji iz 15 elektrana koja će koštati skuplje jer se prodaje po fid-in tarifama koje ne postoje već dve godine, umesto da se cena dogovara na aukciji gde je ona niža, piše Politika.

Još je interesantnije da će ti kilovati biti najskuplje plaćeni, što nije trebalo da bude tako. Samo da se Ministarstvo energetike pridržavalo Uredbe o fid-in tarifama koju je samo donelo, a koja je ukinuta poslednjeg dana decembra 2019. godine i od tada niko novi nije trebalo da dobije ovu tarifu za elektranu.

Prema članu 108. novog Zakona o obnovljivim izvorima energije, privremeno povlašćeni proizvođači koji su stekli status pre 31. decembra 2019. godine ipak su dobili mogućnost da im se zelena struja otkupljuje po fid-in tarifama, iako do tada nisu izgradili elektrane.

Da se poštovao član 108. svi domaći i strani investitori koji su planirali da grade vetroparkove, mini hidroelektrane, solarne parkove, morali su po zakonu da idu na aukciju i dogovaraju otkupnu cenu zelene struje. S tim što je otkupna cena predviđena fid-in tarifama na aukcijama uvek najviša, pa bi, dakle, sve drugo što bi se na aukciji dogovorilo značilo jeftinije zelene kilovate za sve nas koji tu struju plaćamo.

Cilj uvođenja aukcija kao što je Ministarstvo energetike najavljivalo i bio je upravo to da se zeleni kilovati otkupljuju po nižim cenama od fid-in tarifa. Očigledno je da je neko hteo da „učini” potencijalnim investitorima da i dalje najskuplje prodaju struju EPS-u, a da svi građani to plaćaju. Jer kada je iz tuđeg džepa nikad nije skupo, piše Politika.

Primera radi, ako je otkupna cena po fid-in tarifama za vetar 9,20 evrocenti po kilovat-satu na aukciji bi mogla biti sedam-osam evrocenti. Ili hidroelektrana do 0,2 megavata instalisane snage gde je podsticajna otkupna cena 12,40 evrocenti mogla je takođe biti daleko niža.

Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo energetike nije poštovalo propise koji važe od 1. januara 2020. godine i sve one koji još grade, ili tek imaju nameru da to čine, upute na aukciju i tako im dozvole da dogovaraju cenu struje. Na stranu što su pre godinu i po dana iste te naknade za fid-in tarife poskupele sa 0,093 dinara po potrošenom kilovat-satu na 0,437 dinara.

Upitani zar ne bi bilo logično da samo oni koji imaju status povlašćenog proizvođača, (znači gotova, izgrađena elektrana) do 31. decembra 2019. godine dobiju pravo na fid-in tarife, a oni koji ih nisu izgradili do tada da sačekaju aukcije i tamo dogovore cenu u Ministarstvu energetike za Politiku odgovaraju: „Da se nismo opredelili za ovakvo rešenje, stvorila bi se loša i nesigurna investiciona klima, jer ulagači koji su stekli određena prava moraju da imaju i mogućnost da ih ostvare.”

Na pitanje koje kompanije koriste ovo pravo, odnosno koliko je njih dobilo status povlašćenog proizvođača u resornom ministarstvu, odgovaraju da je 15 elektrana ukupne instalisane snage 12,982 megavata, obezbedilo pravo na podsticajne mere u skladu sa Uredbom o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije – nakon ukidanja uredbe 31. decembra 2019. godine.

Iz ministarstva objašnjavaju da nije reč o velikim kapacitetima, imajući u vidu zahteve Evropske unije u pogledu dekarbonizacije čistije životne sredine i energetske sigurnosti. Srbija se, kao i ostale evropske zemlje, ne može odreći nijednog kilovat-časa energije proizvedene iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije. Sve je to tačno, samo po kojoj ceni?

Upitani koliko miliona evra će biti dodeljeno ovim kompanijama za podsticajne cene odnosno za fid-in tarife, u resornom ministarstvu odgovaraju da se u ovom trenutku ne može precizno odrediti koliki će iznos biti isplaćen za podsticaje povlašćenih proizvođača koji su stekli taj status nakon 31. decembra 2019. godine, jer to zavisi od njihove buduće proizvodnje struje.

Garantovani snabdevač (EPS snabdevanje) na početku svake godine objavljuje izveštaj o prikupljenim i isplaćenim novčanim sredstvima za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije za prethodnu godinu.

Bilo kako bilo, činjenica da je su svi potencijalni investitori (koji nisu do propisanog roka dobili status povlašćenog proizvođača) znali da im sledi aukcija i nadmetanje za cenu za otkup zelenih kilovata. Osim toga, ista ta Evropska unija na koju se poziva i resorno ministarstvo u svojim odgovorima, je još 2015. godine naredila ukidanje fid-in tarifa i uvođenje aukcija.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...