Prosečan rod žita, brine stanje kukuruza

Ratari očekuju rast otkupne cene pšenice

AgrobiznisBiznis

16.7.2021 08:40 Autor: Ljiljana Begović 0

Ratari očekuju rast otkupne cene pšenice Ratari očekuju rast otkupne cene pšenice
Većina ratara koji poslednjih dana završavaju žetvu su zadovoljni prinosima i očekuju dobru cenu pšenice. “Dnevno požnjemo i do 30 hektara. Rod i kvalitet... Ratari očekuju rast otkupne cene pšenice

Većina ratara koji poslednjih dana završavaju žetvu su zadovoljni prinosima i očekuju dobru cenu pšenice.

“Dnevno požnjemo i do 30 hektara. Rod i kvalitet zrna su izuzetno dobri. S obzirom na ove visoke temperature, dobra mehanizacija je presudni faktor. Teško je ako nema klime u kombajnu i čovek ne bi mogao da izdrži i ne bi mogao da radi od 12 do 16 sati u lošim mašinama“, objašnjava poljoprivrednik Jovan Beznja za RTS.

Ratari ove godine očekuju prosečan rod od oko devet tona po hektaru, a iako kažu da je trenutna akontna cena od 21 dinar po kilogramu solidna, očekuju da će posle žetve porasti još za dva do tri dinara, jer se i cene repromaterijala stalno povećavaju.

„Repromaterijal, kako nam najavljuju, na jesen će poskupeti i do 40 odsto, posebno veštačka đubriva i hemija“, kaže poljoprivrednik iz Pančeva Vukašin Ristić.

Poljoprivrednike u južnom Banatu brine trenutno stanje kukuruza, jer, kako kažu, već sad očekuju zbog suše manji prinos i do 40 odsto, a ako uskoro ne bude dobre kiše, šteta će biti još veća.

Foto: Pixabay.com

Direktorka Udruženja Žita Srbije Sunčica Savović kaže da cena koštanja proizvodnje pšenice na sopstvenoj zemlji je oko 60.000 dinara po hektaru, a one na zemljištu u zakupu oko 100.000 dinara po hektaru.

“Ako računamo da će prinosi biti oko pet tona po hektaru, to znači da je proizvođačka cena pšenice na sopstvenom zemljištu 12 dinara po kilogramu, a na zakupljenom 20 dinara. Praksa u svetu je da se jedna trećina pšenice prodaje terminski, pre žetve, jedna trećina u žetvi, a jedna trećina se čuva da bi se pokrili gubici ako ih bude. Uz očekivani prinos, rod bi mogao da bude oko tri miliona tona. Tome treba dodati i 300.000 tona pšenice koju imamo na zalihama. Kako na domaćem tržištu trošimo oko milion i po tona, za izvoz ćemo imati bar još toliko”, navodi Savović.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...