Rat na Bliskom istoku pojačao neizvesnost

ECB zadržala postojeće kamatne stope, očekuje se rast inflacije

BankeIzdvajamo

19.3.2026 15:42 Autor: Vladimir Jokanović 1

ECB zadržala postojeće kamatne stope, očekuje se rast inflacije ECB zadržala postojeće kamatne stope, očekuje se rast inflacije
Odbor guvernera Evropske centralne banke (ECB) danas je odlučilo da zadrži nepromenjene tri ključne kamatne stope. Cilj ostaje da se inflacija stabilizuje na nivou... ECB zadržala postojeće kamatne stope, očekuje se rast inflacije

Odbor guvernera Evropske centralne banke (ECB) danas je odlučilo da zadrži nepromenjene tri ključne kamatne stope. Cilj ostaje da se inflacija stabilizuje na nivou od dva odsto u srednjem roku. Rat na Bliskom istoku dodatno je povećao neizvesnost, stvarajući rizike rasta inflacije i usporavanja ekonomskog rasta. Kratkoročno će sukob uticati na inflaciju kroz više cene energije, dok će dugoročniji efekti zavisiti od trajanja i intenziteta sukoba, kao i od toga kako će se cene energije preliti na ekonomiju i potrošače, saopštila je ECB.

Depozitna stopa ostala je na 2,0 odsto, glavna refinansirajuća stopa na 2,15 odsto, a granična kreditna stopa na 2,4 procenta. Odbor guvernera smatra da je dobro pozicioniran da odgovori na novonastalu neizvesnost. Inflacija je već blizu cilja, dugoročna inflaciona očekivanja su stabilna, a ekonomija je pokazala otpornost poslednjih kvartala. Nove informacije će pomoći u proceni uticaja rata na inflaciju i prateće rizike. ECB će nastaviti da pažljivo prati situaciju i donosi odluke na osnovu podataka.

Nove projekcije stručnjaka ECB, koje uključuju podatke do 11. marta, predviđaju da će ukupna inflacija iznositi u proseku 2,6 procenata u 2026, 2,0 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini. Ove prognoze su više u odnosu na decembarske, posebno za 2026, uglavnom zbog rasta cena energije. Inflacija bez hrane i energije procenjuje se na 2,3 u 2026, 2,2 u 2027. i 2,1 procenat u 2028. godini, takođe više nego ranije.

Foto: Freepik

Ekonomski rast se očekuje na nivou od 0,9 odsto u 2026, 1,3 odsto u 2027. i 1,4 odsto u 2028. godini, što predstavlja niže prognoze nego ranije, posebno za tekuću godinu, zbog uticaja rata na tržišta sirovina, prihode i poverenje. Ipak, niska nezaposlenost, stabilne finansije privatnog sektora i javna ulaganja u odbranu i infrastrukturu trebalo bi da podrže rast.

Analiza različitih scenarija, koju je obavila ECB, pokazuje da bi duži prekidi u snabdevanju naftom i gasom doveli do veće inflacije i slabijeg rasta u odnosu na osnovni scenario. Dugoročni efekti na inflaciju zavise od jačine i trajanja energetskog šoka. ECB će nastaviti da donosi odluke o monetarnoj politici od sastanka do sastanka, oslanjajući se na nove ekonomske i finansijske podatke, kao i na kretanje inflacije. ECB se ne obavezuje unapred na određeni pravac kretanja kamata.

Odbor guvernera je spreman da prilagodi sve svoje instrumente kako bi osigurao stabilnost cena i pravilno funkcionisanje monetarne politike u evrozoni. Takođe, na raspolaganju je i Instrument zaštite transmisije, koji služi za sprečavanje poremećaja na finansijskim tržištima i očuvanje stabilnosti u svim zemljama evrozone, navedeno je u obrazloženju ECB o monetarnoj politici.

Predsednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde), izjavila je u četvrtak da će inflacija u kratkom roku premašiti dva procenta i upozorila:

„Ako se zadrže, više cene energije mogu dovesti do šireg rasta inflacije kroz indirektne i sekundarne efekte, što zahteva pažljivo praćenje“, uz napomenu da su dugoročna inflaciona očekivanja i dalje oko tog nivoa.

Kristin Lagard / Foto: Dirk Claus/ECB

Ona je dodala je da bi fiskalne mere kao odgovor na energetsku krizu izazvanu ratom u Iranu trebalo da budu „privremene, ciljane i pažljivo prilagođene“, naglašavajući potrebu da se ojača ekonomija evrozone „uz očuvanje stabilnih javnih finansija“, uključujući razvoj unije tržišta kapitala i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

Lagard je takođe istakla da ECB nije „unapred opredeljena za određeni put kamatnih stopa“, već će odluke o monetarnoj politici donositi od sastanka do sastanka, u zavisnosti od pristiglih podataka.

Govoreći o širem kontekstu, Lagard je naglasila da je „rat na Bliskom istoku učinio izglede znatno neizvesnijim“, uz povećane inflatorne rizike i slabije izglede za rast.

„Doći će do kratkoročnog uticaja na inflaciju zbog rasta cena nafte. Mnogo toga zavisi od trajanja sukoba“, navela je predsednica ECB.

Podsetimo, američke Federalne rezerve dan ranije donele su odluku da ne menjaju kamatne stope, dok su u međuvremenu to isto učinile Banka Japana, Banka Engleske i još neke centralne banke. Naredno zasedanje ECB na kome će se odlučivati o kamatnim stopama biće održan 30. aprila.

  • ACA K

    19.3.2026 #1 Author

    Kad god raste inflacija ja mislim da to nije dobro. Mislim da mora da se održi stabilnost cena .

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.