Generacija Z podigla se na noge širom Evrope i sveta

Protesti u zemljama EU zbog socijalnih nejednakosti, u Albaniji zbog preduge vlasti Rame

Analiza

19.10.2026 14:17 Autor: Vladimir Jokanović 0

Protesti u zemljama EU zbog socijalnih nejednakosti, u Albaniji zbog preduge vlasti Rame Protesti u zemljama EU zbog socijalnih nejednakosti, u Albaniji zbog preduge vlasti Rame
Protesti u Francuskoj su kombinacija socijalnog nezadovoljstva, velikih socijalnih razlika, kao i islamističkih tendencija u predgrađima. Protesti označavaju kraj makronističke ere (vlasti predsednika Emanuela... Protesti u zemljama EU zbog socijalnih nejednakosti, u Albaniji zbog preduge vlasti Rame

Protesti u Francuskoj su kombinacija socijalnog nezadovoljstva, velikih socijalnih razlika, kao i islamističkih tendencija u predgrađima. Protesti označavaju kraj makronističke ere (vlasti predsednika Emanuela Makrona) koji je u suštini doživao neuspeh. Levičari, ekstramni levičari i islamisti su trenutno u savezu, ali taj savez će biti raskinut u nekoj narednoj fazi, ako uopšte budu uspeli da obore Petu republiku, odnosno vlast u Francuskoj, ocenio je za Biznis.rs prof. dr Slobodan Zečević, naučni savetnik u Institutu za evropske studije u Beogradu.

„Ne znam koliko Žan – Lik Melanšonu (Jean-Luc Melenchon) kao krajnjoj levici odgovara cela ova situacija. Navodno im to odgovara, ali opet se kompromituju, jer ljudi ne vole nestabilnosti. Možda bi Marin Le Pen (Marine Le Pen) opet mogla tu da dobije neki plus. Neki poen u smislu da je faktor stabilnosti, da tako kažem, ali njoj mnogo zavisi i od podrške (američkog predsednika Donalda) Trampa. SAD uvek utiču na neki način, jer ni Makron verovatno ne bi došao na vlast da nije imao podršku prethodne američke administracije. U međuvremenu je situacija u SAD promenjena, a tamošnja situacija uvek ima eho u evropskim državama“, naveo je Zečević.

Mladi širom Evrope izlaze na ulice zbog stanja u školama i rastućih troškova života, a talas nezadovoljstva koji je poslednjih nedelja potresao Španiju i Francusku prelio se i na Italiju i Portugal. Okupljanja su se u subotu proširila i na Belgiju, dok Albanija već mesecima trpi sopstvene nemire. U Francuskoj su protesti počeli krajem septembra, nedelju dana nakon početka školske godine. Srednjoškolci se sukobljavaju s policijom zbog loših uslova u školama, dotrajalih učionica i netransparentnog sistema upisa na fakultete, kako prenosi Guardian.

Bes zbog škola u siromašnim severnim predgrađima Pariza pretvorio se u pokret protiv nejednakosti, slabih javnih ulaganja i opadanja kvaliteta obrazovanja, a studentskim marševima pridružili su se i drugi nezadovoljni cenama, među njima i gorivom, koje je poskupelo nakon što je američko bombardovanje praktično zatvorilo Ormuski moreuz.

Vrhunac protesta dostignut je u subotu, kada je u Francuskoj uhapšeno više od 1.200 ljudi nakon sukoba policije s demonstrantima koji su podržali srednjoškolce. Neki skupovi su izmakli kontroli, zgrade su zapaljene, a prodavnice opljačkane. Sindikat CGT, jedan od najvećih u zemlji, podržao je proteste i zatražio niže cene, više penzije i veće plate.

„U Italiji je situacija sličnija onoj u Francuskoj, izražen je socijalni faktor, a u Belgiji takođe je prisutan islamski faktor. Mislim da je situacija složenija nego što na prvi pogled deluje. Neko to sad pokušava da zablašuri, kao eto to je samo socijalno nezadovoljstvo, skupi energenti, rat u Ukrajini, ali je zapravo složenije“, istakao je Zečević.

U Milanu je marš protiv rasta troškova života u subotu počeo mirno, ali se završio tako što su maskirani izgrednici bacali kamenje, kaldrmu i druge predmete na specijalnu policiju i palili barikade napravljene od barskih stolova. Policija je upotrebila vodene topove i suzavac, a teško je oštećeno i vozilo karabinjera.

Prema agenciji LaPresse, povređena su najmanje dvojica policajaca, a privedeno je oko 50 demonstranata, među kojima i mnogo maloletnika. Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) poručila je da je demonstriranje pravo, ali da „paljenje naših gradova“ to nije.

Foto: REUTERS/Louisa Gouliamaki

U Lisabonu je nakon marša koji je okupio hiljade ljudi širom zemlje u organizaciji sindikata CGTP, stotine demonstranata prenoćili su na trgu Rosio, u turističkom srcu prestonice, u šatorskom kampu nalik onom koji je pre tri nedelje podignut u Madridu. Ljudi su tražili bolje javne usluge, penzije i plate, ali pre svega mere protiv skupog stanovanja.

Prema zvaničnim podacima, cene stanova u Portugalu porasle su od 2015. do 2024. za 124 odsto, otprilike dvostruko brže od proseka Evropske unije, a najteže pogađaju mlade.

U Španiji je prelomnu ulogu imala sudbina Marije del Karmen Abaskal (87), koju je investicioni fond, nakon što je kupio njen stan, iselio zato što nije mogla da plati zakupninu uvećanu za 230 odsto. Umrla je dve nedelje kasnije, pošto je primljena u bolnicu. Slučaj je izazvao ulične demonstracije i podizanje protestnog kampa u centru Madrida, a socijalistička vlada predložila je hitne mere za zaštitu stanara. Kada su ih u Kongresu odbacile desnica i krajnja desnica, premijer Pedro Sančez raspisao je prevremene izbore za 29. novembar, uz obrazloženje da mu je potrebna šira progresivna većina za sprovođenje reformi.

U Albaniji su protesti u nedelju ušli u šesti dan. Demonstranti, nezadovoljni stanjem na univerzitetima, visokim školarinama, nedostatkom posla i korupcijom, traže ostavku premijera Edija Rame.

Policija je prvi put od početka protesta pucala gumenim mecima, a nemiri su se nastavili i noću, kada su zapaljene ili teško oštećene zgrade, među kojima sud, banke i pošta. Ti nemiri nadovezuju se na višemesečne antivladine proteste u Albaniji, koje je u leto pokrenuo kontroverzni luksuzni turistički kompleks na obali, povezan s Trampovom porodicom, odnosno sa njegovim zetom Džaredom Kušnerom Jared Kushner.

„U Albaniji je potpuno druga priča. To je više osporavanje Edija Rame koji je dugo na vlasti. Moguće je da Evropa stoji za toga, imajući u vidu Ramine veze sa narkokartelima i ostalo. Evropa nije baš bila zadovoljna njihovom borbom, koliko ja vidim, ne samo protiv korupcije, nego protiv tih narkokartela koji su dosta prisutni u Albaniji“, rekao je naš sagovornik.

Istovremeno, talas protesta zahvatio je i zemlje Južne Amerike. Aktuelni protesti u Brazilu, Argentini i Meksiku usmereni su na predstojeće izbore, smanjenje javne potrošnje i zahteve u vezi sa radničkim pravima i zdravstvenom zaštitom.

A policija u Nju Delhiju saopštila je ove nedelje da Džantar Mantar, mesto u blizini parlamenta u Nju Delhiju, više neće biti lokacija na kojoj su dozvoljeni protesti. Odluka je doneta nekoliko meseci nakon što je kolektiv Cockroach Janta (CJP), pokret mladih generacije Z koji nije politička stranka već grupa nastala iz šale, predvodio masovne proteste na toj lokaciji zahtevajući ostavku saveznog ministra obrazovanja koji je potom podneo ostavku.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.