Erste banka i dalje prima poravnanje od Agrokora

Postupak vanredne uprave nad Agrokorom, nakon konačnosti nagodbe postignute s poveriocima i uz nadzor utvrđen nad ispunjenjem i sprovođenjem od strane suda, vanrednog poverenika i privremenog veća poverilaca, otkriva zanimljiv aspekt osporenih potraživanja, kako od poverenika, tako i od strane samih poverilaca.

Suđenja među poveriocima u stečajevima generalno su retki, pa su očekivanja u tom pogledu, posebno od poverilaca čija su potraživanja identifikovana i priznata, usmerena na ishod spora između vanrednog upravnika i poverioca čije se potraživanje tako osporava. Naime, za slučaj eventualnog neuspeha dužnika, predviđen je isti model poravnanja srazmeran visini potraživanja u skladu s izglasanom nagodbom i za poverioca za čije se potraživanje u parnici utvrdi kao osnovano.

Međutim, u praksi se pokazalo da parnične tužbe u kojima se dokazuje neosnovanost poveriočevog potraživanja od strane dužnika mogu biti zakasnele, prenosi Poslovni.hr.

Takav je primer vanrednog poverenika osporenog potraživanja Erste banke u iznosu od oko 192 miliona kuna (oko 25,66 mililona evra), čiji je slučaj pozitivno rešen na zahtev banke odlukom sudije Trgovačkog suda u Zagrebu, Nevenke Silade Rstić, bez sudskog spora.

Ova sudska odluka nedavno je donesena u postupku vanredne uprave u kojoj se navodi da se smatra da je „otklonjen spor oko potraživanja poverilaca Erste banke u iznosu od 192.402.477,67 kuna“. Istovremeno, kako kažu iz suda, ispravlja se sudska odluka od 15. januara 2018. godine – projekti iz Drniša već su izbrisani iz sudskog registra zbog spajanja sa firmom Konzum plus.

Poverilac Erste banke je zbog navedenog, kako navodi sud, uključen pod stavku i izricanje rešenja kojim su utvrđena potraživanja poverilaca drugog višeg platnog naloga. Prema obrazloženju, ako osporavač potraživanja za koji postoji izvršna isprava (radi se o vanrednom povereniku), ne pokrene parnični postupak u roku koji je postavio Lex Agrokor, smatraće se da je osporavanje uklonjeno.

Na to se pozvala Erste banka koja je zatražila ispravku odluke o utvrđenim i osporenim potraživanjima. Trgovački sud u Zagrebu utvrdio je da je 31. oktobra 2019. godine tužba koju je Konzum podneo radi utvrđivanja osnovanosti spora odbijena kao neblagovremena, što znači da je kasnila, pa je ova odluka potvrđena u žalbenom postupku. Ovo je zanimljivo, jer je očito došlo do greške dužnika, koji i danas postoji kao aktivno društvo.

Ako je svojevremeno prvi poverenik Ramljak, koji je radio posao utvrđivanja potraživanja, utvrdio da je reč o neosnovanom potraživanju, a naknadno nije utvrđeno da je reč o grešci, nego se sa tužbom zakasnilo, to za posledicu ima, bez vođenja parnice, sticanje prava na poravnanje u korist navedenog poverioca, a čini se da je gubitak rezervacija da se eventualno srazmerno raspodeli ostalim poveriocima.

Kako se navodi, očigledno je da će osporeni poverilac biti namiren iz rezerve na način predviđen poravnanjem, sa deonicama u Holandiji.

Za nominalnu vrednost 192 miliona kuna priznatih potraživanja može se reći da je paket deonica koji je atraktivan za otkup potraživanja najverovatnije sa strane onog koji je bio najveći kupac i koji ima najveći pojedinačni paket – Sberbank.