Efekat kasnog Uskrsa

Zašto je 2025. „zlatna godina” za turizam malih gradova u Evropi?

AnalizaEUPoslovanjeTurizamZanimljivosti

14.4.2025 16:46 Autor: Žikica Milošević 4

Zašto je 2025. „zlatna godina” za turizam malih gradova u Evropi? Zašto je 2025. „zlatna godina” za turizam malih gradova u Evropi?
Uskrs je ove 2025. godine po „zapadnjačkim standardima“ stigao sa zakašnjenjem – 20. aprila. Za pravoslavce to i nije tako kasno, jer često pravoslavni... Zašto je 2025. „zlatna godina” za turizam malih gradova u Evropi?

Uskrs je ove 2025. godine po „zapadnjačkim standardima“ stigao sa zakašnjenjem – 20. aprila. Za pravoslavce to i nije tako kasno, jer često pravoslavni Uskrs pada i u maju, ali za katolike i protestante ovo je „neobično kasno”.

To ne znači da će se samo sezona slatkih zeka produžiti i da će trgovci zaraditi malo više zbog većeg razmaka između Božića i Uskrsa. Ta promena predstavlja, u finansijskom smislu, više od toplog vremena za kucanje jajima.

Ovaj „kasni datum” podstiče prolećni turistički bum širom Evrope, posebno u manjim gradovima i novim destinacijama „u nastajanju”, koje su spremne za značajno povećanje i broja ljudi koji će ih posetiti, ali i za rast svojih lokalnih prihoda, prema podacima PriceLabs-a koje prenosi Travel Daily News.

Uskrs po zapadnom obredu i gregorijanskom kalendaru obično pada između 22. marta i 25. aprila, a kada se dogodi kasnije u sezoni stvara “savršenu oluju” za potražnju za putovanjima. Toplije vreme, duži dani i zeleniji pejzaži u većem delu Evrope znače da su putnici skloniji da rezervišu odmor nego ako Uskrs padne krajem marta, recimo. Uticaj na turizam nije samo u lepšem vremenu – već u ponašanju.

Turoperatori i turističke platforme iskoristili su šansu da produže sezonu u žarko željeni period između zimske sporosti i letnjeg haosa. Sa školskim raspustima usklađenim sa uskršnjim periodom, mnoge evropske porodice putuju tokom koncentrisanog perioda u aprilu, podižući broj rezervacija na rekordno visok nivo.

Žirona / Foto: Žikica Milošević

Mali gradovi, velike mogućnosti

Ono što je drugačije ove godine je i kuda putuju putnici. Prekomerni turizam u najpopularnijim velegradima, kao što su Rim, Pariz, Barselona ili Napulj, naterao je i vlade pojedinih evropskih zemalja, ali i potrošače da preispitaju svoje izbore putovanja. Možda i nije previše lepo kada ne možete da sednete u kafić ili se gužvate i čekate priliku za fotografiju ispred nekog spomenika? Mnogi nemaju „čelične živce” za ovu najezdu turista i biraju manje pretrpane destinacije.

Turisti sve više traže autentičnost, održivost i prostor – kvalitete koje je lakše pronaći u manjim gradovima i ruralnim regionima Evrope. Od vinograda oko Tokaja u Mađarskoj do suncem okupanih brda portugalskog regiona Alentežo, manje poznate destinacije su sada u centru pažnje.

U Italiji, gradovi poput Matere i Urbina beleže rekordnu popunjenost. U Španiji, Ronda i Žirona imaju itekakvih koristi od ciljanih kampanja na društvenim mrežama.

Čak se i destinacije koje su se ranije smatrale „lokalnim tajnama“ pojavljuju na listama želja za međunarodnim putovanjima, zahvaljujući platformama kao što su Airbnb i Booking koje ih ističu kao dragulje „van uobičajenog“. To su sve sjajne vesti za gradove neverovatne lepote, kao štu su Albi u Okcitaniji, koji ima najveću zbirku dela Tuluz-Lotreka (Toulouse-Lautrec).

Frankfurt na Majni / Foto: Biznis.rs

Ekonomski uticaj i lokalni profit

Lokalne privrede će imati značajne koristi. Ugostiteljska preduzeća, mali trgovci i agroturistički operateri u ovim regionima prijavljuju sezonske dobitke od 20 do 40 odsto veće u poređenju sa prošlom godinom i Uskrsom 2024. Ovaj ekonomski „mikrobum” predvođen turizmom može biti posebno značajan za one zajednice koje se u velikoj meri oslanjaju na sezonski prihod.

Opštinske vlasti i turističke organizacije takođe su pojačale svoje napore, stvarajući „pop-up događaje”, festivale na temu Uskrsa i kulturne programe kako bi privukli i zadržali posetioce. Ove manje destinacije postaju ne samo stanice na putovanju, već i glavna atrakcija.

Ali, neki od sekundarnih gradova u Evropi spremni su za „posebno zapanjujući“ porast broja turista, pošto toplije vreme tokom kasnijeg Uskrsa 2025. čini tipično hladnije gradove privlačnijim za turiste. Popunjenost turističkih kapaciteta je najviše porasla u Dablinu (za 10 procentnih poena sa 31 na 41), Kolmaru (takođe sa 35 na 45 odsto) i Milanu (sa 28 na 35 procenata), dok je čak i grad sa najsporijim rastom, Rim, zabeležio porast od dva poena sa 49 na 51, a Edinburg je skočio sa 47 na 51 odsto.

Virtenberg / Foto: Žikica Milošević

PriceLabs napominje da će mnogo gradova na severu, poput Dablina imati korist od Uskrsa koji pada na sredinu aprila, jer bi vremenski uslovi trebalo da budu povoljniji. Popunjenost je trenutno najveća u poslovično dobro posećenima Sevilji (57 odsto) i Pragu (53), te Beču i Rimu (oba 51 odsto), ali još uvek ima puno slobodnih mesta u Bretanji (27 odsto popunjenosti) i Milanu (35 odsto), što bi mogao biti popularan izbor za goste koji traže ponudu u poslednjem trenutku.

Kažu da je Bretanja možda i hit ove sezone, a to je oblast koja je hronično osetljiva na kišu, te je potencijalno lepo vreme – dobitna kombinacija. Portugalsko ministarstvo turizma prognozira rast od 30 odsto u aprilskim rezervacijama u gradovima van obale kao što su Evora i Gimaraeš u poređenju sa aprilom 2024. Italijanski turistički sektor očekuje porast od 35 odsto u popunjenosti u uskršnjoj nedelji u Umbriji i Markama.

Šta će biti dobit?

Za investitore i turističke profesionalce kasni Uskrs 2025. je više od sezonske anomalije – to je signal promene potrošačkih obrazaca. Potražnja se pomera ka regionalnoj raznolikosti, održivom putovanju i iskustvenom turizmu. A ko jednom otkrije čari manjih gradova u nekoj regiji, lako će na društvenim mrežama podeliti svoje oduševljenje i povesti mase turista za sobom sledeći put.

Za svega nekoliko godina destinacije koje su bile nepoznate postaju mejnstrim: setimo se kako je 2022. Apulija bila „egzotična” oblast za letovanje, kao i Kalabrija, a ove godine su to destinacije koje se u Srbiji smatraju sasvim uobičajenim.

Koji je ekonomski efekat? Preduzeća koja su u skladu sa ovim trendovima – posebno ona koja posluju u gradovima drugog reda ili ruralnim mestima – mogla bi da vide dugoročne dobitke. Štaviše, sa klimatskom nepredvidljivošću i globalnim nemirima koji utiču na tradicionalne rasporede putovanja, sam kalendar turizma postaje fluidniji. Prilagodljive strategije – kao što su fleksibilne marketinške kampanje i modularni turistički proizvodi – definisaće sledeću generaciju uspešnih firmi.

Dok se Evropa kreće na prolećnom talasu putovanja, jedno je jasno: ovaj Uskrs je doneo više od čokolade i cveća – pruža priliku mestima koja su dugo zanemarena na globalnoj turističkoj mapi. Trenutno 36 odsto rasta rezervacija doneće žarko željeni keš manjim gradovima.

  • Aca1984

    14.4.2025 #1 Author

    To je sve dokaz da se Evropski turizam sve više širi.

    Odgovori

  • DOBRILA

    15.4.2025 #2 Author

    Pa to je i lepo , i treba svakako i manja mesta da se posete.

    Odgovori

  • PAVLE-2005

    15.4.2025 #3 Author

    Omogućite svakom džepu da može da priušti sebi izlet bar

    Odgovori

  • STEPA

    16.4.2025 #4 Author

    To je odlično za manje mesta

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.