važna je kontekstualizacija

Kako nove tehnologije menjaju tražene radne osobine i kreiranje obuka za zaposlene

Vesti

5.10.2023 09:59 Autor: Marko Miladinović 0

Kako nove tehnologije menjaju tražene radne osobine i kreiranje obuka za zaposlene Kako nove tehnologije menjaju tražene radne osobine i kreiranje obuka za zaposlene
Najnovija straživanja sugerišu da će tehnologija veštačke inteligencije (AI) zaista uzdrmati radna mesta. Jedna studija objavljena u martu pokazala je da bi uvođenje velikih... Kako nove tehnologije menjaju tražene radne osobine i kreiranje obuka za zaposlene

Najnovija straživanja sugerišu da će tehnologija veštačke inteligencije (AI) zaista uzdrmati radna mesta. Jedna studija objavljena u martu pokazala je da bi uvođenje velikih jezičkih modela kao što je ChatGPT moglo dovesti do toga da oko 80 odsto američke radne snage ima najmanje 10 odsto zadataka za koje je potrebna upotreba ove tehnologije. Skoro petina radnika mogla bi da ima uticaj na najmanje 50 procenata njihovih zadataka, a uticaj će se verovatno osetiti daleko izvan tehnoloških uloga, u oblastima kao što su pravo, oglašavanje i finansije.

Ali pojedini stručnjaci veruju da tehnologija neće prouzrokovati smanjenje tržišta rada, već bi umesto toga mogla da bude blagodat za njega – sa novim tipovima uloga koje se stvaraju i pojavom “simbioze čoveka i veštačke inteligencije”, piše Financial Times.

Prema profesoru Univerziteta Stenford i stručnjaku za veštačku inteligenciju Eriku Brinjolfsonu (Erik Brynjolfsson), u prošlosti su transformativne tehnologije imale tendenciju povećanja jaza u nejednakosti prihoda između više i manje iskusnih radnika, ili studenata i onih bez visokog obrazovanja.

Međutim, to nije nužno slučaj sa generativnom veštačkom inteligencijom. U studiji sprovedenoj zajedno sa drugim akademicima iz Laboratorije za digitalnu ekonomiju Stenforda, Brinjolfson je otkrio da je primena generativne veštačke inteligencije u centru za korisničku podršku — da bi se sugerisali najbolji odgovori koje bi osoblje moglo da da klijentima — povećalo produktivnost zaposlenih za 14 procenata.

Najviše koristi imalo je manje iskusno ili kvalifikovano osoblje, uz povećanje produktivnosti za oko 30 odsto, kaže on, dodajući da se to obično može primeniti u mnogim industrijama.

„Neke od najproduktivnijih upotreba generativne AI su one koje pospešuju veštine ljudi, a ne imitiraju ili zamenjuju“, kaže Brinjolfson, koji je suosnivač platforme za upravljanje poslovnim procesima pod nazivom Workhelix koja pregleda zadatke koji se obično obavljaju u kompanijama i označava mogućnosti za upotrebu AI u njihovom izvršavanju.

Istraživanja sugerišu da način na koji većina menadžera opravdava povraćaj ulaganja u tehnologije kao što je AI jeste obećanje brzog smanjenja broja zaposlenih. Ali Muhamed Husein Džarahi (Mohammad Hossein Jarrahi), vanredni profesor na Univerzitetu Severne Karoline, upozorava da bi lov na kratkoročnu efikasnost putem automatizacije zadataka mogao dugoročno dovesti do neželjenih posledica, kao što je gubitak vrednih ekspertiza.

Džarahi zaključuje da ljudi imaju „važne konkurentske prednosti“, uključujući emocionalnu i socijalnu inteligenciju, i strateško, holističko razmišljanje zasnovano na godinama internalizovanog iskustva.

Ipak, to znači da poslodavci moraju, između ostalog da pređu na nove modele obuka i “prilagođavanja” zaposlenih novim tehnologijama.

Prema istraživanju City and Guilds, organizacije za radne veštine sa sedištem u Velikoj Britaniji, 59 odsto anketiranih zaposlenih smatra da njihov sadržaj obuke nije „uzbudljiv ili privlačan”. Mnogi takođe nisu uspeli da vide uticaj na njihov napredak u karijeri i učinak na poslu, ili razumevanje njihovog sektora i organizacije.

U nedavnom postu na svom blogu, Rajan Roslanski (Ryan Roslansky), izvršni direktor LinkedIn-a, napisao je da istraživanje ove platforme „pokazuje da su se veštine tražene za poslove promenile za oko 25 odsto od 2015. godine. Očekuje se da će se do 2027. ovaj broj udvostručiti.”

U isto vreme britanski Institut za učenje i rad objavio je da je “kontekstualizacija važna, da obuke zaista budu relevantne za radni život ljudi. Prvo morate da privučete zaposlene svojom obukom, a zatim da im pokažete zašto je to relevantno.“

U svom izveštaju, Institut za učenje i rad je primetio da većina ulaganja u obuku ima tendenciju da bude neformalna, što ne pruža najbolje krajnje rezultate. Bolje je, zaključuju u ovoj instituciji, ipak biti što više formalan, ali s idejom da zaposleni posle stekne nadogradnju znanja koju može koristiti i kasnije, izvan firme u kojoj je u tom trenutku.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.