NOVI TALAS PANDEMIJE NEGATIVNO UTIČE NA MAKROEKONOMSKA KRETANJA Usporen oporavak industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene

AnalizaSrbijaU fokusuVesti

7.12.2020 13:40 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

NOVI TALAS PANDEMIJE NEGATIVNO UTIČE NA MAKROEKONOMSKA KRETANJA Usporen oporavak industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene NOVI TALAS PANDEMIJE NEGATIVNO UTIČE NA MAKROEKONOMSKA KRETANJA Usporen oporavak industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene
Makroekonomski podaci za oktobar nisu pokazali svestrani nastavak jačanja privredne aktivnosti u Srbiji, navodi se u najnovijem broju mesečnog biltena „Mesečne analize i trendovi“... NOVI TALAS PANDEMIJE NEGATIVNO UTIČE NA MAKROEKONOMSKA KRETANJA Usporen oporavak industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene

Makroekonomski podaci za oktobar nisu pokazali svestrani nastavak jačanja privredne aktivnosti u Srbiji, navodi se u najnovijem broju mesečnog biltena „Mesečne analize i trendovi“ (MAT).

Kako se naglašava, u oktobru je izostao međugodišnji porast proizvodnje prerađivačke industrije, koji je u prethodnim mesecima opredeljivao i porast ukupne industrijske proizvodnje, ali je ukupna industrijska proizvodnja međugodišnje povećana i u tom mesecu zahvaljujući izuzetnom povećanju proizvodnje elektroprivrede za 18,9 odsto međugodišnje i za tri odsto desezonirano u odnosu na prethodni mesec. Time je ostvaren i međugodišnji porast ukupne industrijske proizvodnje u oktobru za 1,9 odsto i porast u periodu januar – oktobar za 0,3 odsto.

Inače, presudna za dinamiku ukupne industrijske proizvodnje je dinamika proizvodnje prerađivačke industrije. U septembru je ona međugodišnje bila povećana za 4,1 odsto, ali je u oktobru došlo do njenog međugodišnjeg pada za 0,9 odsto, tako da ni u periodu januar – oktobar ove godine nije, kako se očekivalo, dostigla nivo iz tog perioda prošle godine – zabeležen je minimalni pad od 0,1 odsto.

Tako se nije ispunila prognoza iz prošlog broja MAT da će se u oktobru u potpunosti nadoknaditi zaostatak ukupne industrijske proizvodnje u odnosu na isti period prošle godine i da će u celoj godini biti ostvaren minimalni porast. Kako se ističe, opravdanim se pokazalo upozorenje o mogućim efektima novog talasa pandemije korona virusa u oktobru i novembru i zatvaranjem pojedinih zemalja u vezi s tim.

Korona i dolari, statistika
Foto: freepik.com

Usporava i spoljnotrgovinska razmena

U biltenu se ističe da je u oktobru redukovana i spoljnotrgovinska razmena i to tako što je međugodišnji porast vrednosti izvoza u tom mesecu smanjen, a međugodišnja stopa pada vrednosti uvoza je osetno veća od stope rasta izvoza u tom mesecu.

Ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene u oktobru 2020. iznosila je 3 milijarde i 747 miliona evra, što je za 0,5 odsto manje nego u istom mesecu prethodne godine. Septembar je bio prvi mesec posle februara 2020. u kome je vrednost spoljnotrgovinske razmene međugodišnje porasla, ali već u oktobru ona je ponovo međugodišnje smanjena. Naime, izvoz je u oktobru 2020. vredeo milijardu i 656 miliona evra, što je za 2,3 odsto više nego u istom mesecu prethodne godine, ali je vrednost uvoza od dve milijarde i 91 miliona evra, istovremeno bila za 2,7 odsto međugodišnje manja, čime je smanjena i ukupna vrednost razmene.

U periodu januar – oktobar izvoz je vredeo 13 milijardi i 859 miliona evra, ili 5,2 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, a uvoz 18 milijardi i 613 miliona evra, ili 4,5 odsto manje.

Statistički podaci
Foto: Pixabay.com

Negativan ekonomski uticaj novog talasa pandemije

U MAT se ističe da je neto priliv stranih direktnih investicija (SDI), u periodu januar – septembar 2020. godine iznosio je 1,7 milijardi evra što je za 856 milijardi evra ili za 33,1 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Autori MAT ističu da je novi ciklus pandemije korona virusa, sa ozbiljnim posledicama na glavne spoljnotrgovinske partnere Srbije, uticao i na njihovu prethodnu procenu o realnom padu BDP Srbije u ovoj godini od jedan odsto.

Tu se posebno ističe usporavanje u dinamici industrijske proizvodnje, smanjene stranih direktnih investicija za trećinu, kao i podaci o padu vrednosti građevinskih radova u trećem kvartalu od oko 19 odsto i padu vrednosti uvoza kapitalnih dobara. Sve to otvara pitanje koliki će biti stvarni realni pad BDP u četvrtom kvartalu i u celoj ovoj godini, navodi se u najnovijem izdanju MAT.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...