Dobra zarada nije dovoljna za privlačenje mlade radne snage u šumarstvu
AgrobiznisEkologijaPoslovanjeSrbija
15.12.2025 15:34 Autor: Miljan Paunović 6

Seča šuma uzela je maha u 21. veku više nego ikada, a svetski lideri su početkom ove decenije saopštili da će se krčenje šuma okončati do 2030. godine, te da će se pokrenuti nova sistematska obnova.
Za ispunjenje obećanja, kako su tada naveli, bilo bi potrebno oko 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava. Stručnjaci su pozdravili ovaj dogovor, ali su upozorili da prethodni dogovor iz 2014. godine „uopšte nije uspeo da uspori krčenje šuma“, kao i da je potrebno ispuniti obaveze.
Prema podacima iz 2023. godine, 40 odsto Srbije je pokriveno šumama, a prošle godine je vlada pošumljavanje stavila kao prioritet „u narednom periodu“.
Uslužnim delatnostima u vezi sa šumarstvom u Srbiji se bave 324 preduzeća, koja su u 2024. ostvarila ukupnu dobit od 73,9 miliona dinara (73.905.000), što je slabiji rezultat u odnosu na godinu dana ranije kada je dobit dostigla 113,9 miliona dinara (113.920.000), pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
Dejan Ćora, vlasnik firme Veka-Valmet iz Čeneja, kaže za Biznis.rs da se uslugama šumarstva bavi još od 1995. godine, a one konkretno podrazumevaju seču i pripremu terena za pošumljavanje.
„Zadovoljni smo onim što smo postigli za tri decenije rada, a bilo bi sigurno i bolje da ne moramo sami da ulažemo u mehanizaciju – nove mašine, remont i servisiranje. Mašine su veoma skupe i u Srbiji nema subvencija za njihovu kupovinu, kao što ih imaju neke zemlje u regionu, gde se kreću i do 50 odsto. To je veoma značajno ako znamo da jedna mašina košta oko 500.000 evra“, kaže naš sagovornik.
Veka-Valmet posluje sa preduzećima Srbijašume i Vojvodinašume, konkuriše na tenderima, a Ćora kaže da se dešava i da poslove dobiju firme koje nisu u stanju da ih obave do kraja.
„Tu je situacija problematična jer posao dobijaju oni koji ne mogu uvek da ga završe, pošto imaju stare mašine, a meni se ne isplati da ulažem u novu mehanizaciju na duži rok ako ne dobijem posao. Trebalo bi da se povede računa o tome ko konkuriše na tenderima i ko može da iznese posao do kraja“, objašnjava naš sagovornik.
Radna snaga nedostaje i u ovoj delatnosti, a Dejan Ćora kaže da su oni smanjili proizvodnju i da se prilagođavaju novim uslovima poslovanja.
„Šumarstvo i rudarstvo su najteži poslovi, ali u našoj delatnosti zarada je dobra. Nažalost, mladi nisu zainteresovani za rad u šumi. Nabavili smo i simulator za obuku i obučimo radnika, ali dešava se da je kod nas mesec-dva i potom ode u neku drugu firmu“, ističe Ćora.

Naš sagovornik smatra da Srbija nema dovoljno šuma, te da se pošumljavanje mora izvoditi na drugačiji način.
„Kada je Vojvodina u pitanju, svaka topola koja se saseče te godine se i zasadi, uradi se pošumljavanje i za 20 godina ona je opet spremna za seču, poštuje se ciklus. U Austriji, na primer, četinari se seku na 50 godina čistom sečom, zatim se izvrši pošumljavanje i narednih pet decenija se to mesto ne dira. Kod nas se vrše takozvani proredi, pa se neko drvo i ošteti. Trebalo bi takođe videti i šta sa starim šumama“, kaže Ćora.
Veka-Valmet zapošljava šestoro radnika i najuspešnije je preduzeće u prošloj godini u ovoj delatnosti. Njihova dobit je iznosila 10,5 miliona dinara (10.523.000), što je bolji rezultat u odnosu na godinu dana ranije kada je bila skoro osam miliona dinara (7.979.000).
Pročitajte još:
Na drugoj poziciji nalazi se preduzeće Šumas-Junior iz Jošanice čija je dobit iznosila 8,8 miliona dinara (8.842.000). Oni su godinu dana ranije ostvarili bolji poslovni rezultat kada je cifra bila nešto više od 13 miliona dinara (13.045.000). U ovom preduzeću je zaposleno 12 radnika.
Na trećem mestu nalazi se Teofan iz Vrnjačke Banje, sa dobiti od 6,9 miliona dinara (6.914.000). U odnosu na 2023. znatno su uvećali ovaj parametar – čak četiri puta, pošto je tada poslovni rezultat iznosio 1,5 miliona dinara (1.553.000).















MinjaKristalŠminkanje
15.12.2025 #1 AuthorBez boljih uslova rada, modernizacije i jasne perspektive razvoja, ni dobra zarada nije dovoljna da motiviše mlade da se opredele za šumarstvo.
Dux011
15.12.2025 #2 AuthorPa i pretpostavka, jeste ide jedno sa drugim nema tu sta… ali mora se misliti šta sa posumljavanjem… sve je manje šuma
NATI
16.12.2025 #3 Authorsvuda je problem naci radnike
SENSEI
16.12.2025 #4 AuthorNekad zarada nije jedini faktor koji odlučuje o zaposlenju
LEKI
16.12.2025 #5 AuthorUslovi rada su takodje jedna od bitnih stavki za radnu snagu.
Malo mraka iz odžaka
18.12.2025 #6 AuthorDa bi Srbija imala pokrivenost šumom od 40% moraju se računati i šikare i šibljaci.