Dobre prognoze za domaći turizam pokvarila kriza u zemlji, podela vaučera još neizvesna
24.3.2025 15:24 Autor: Ljiljana Begović 6



Turistički sektor u Srbiji je tokom 2024. godine zabeležio značajan rast, što je ukazivalo na sve veću atraktivnost zemlje kao turističke destinacije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u januaru 2025. godine je u odnosu na januar 2024. broj dolazaka turista povećan za 16,1 odsto, dok je broj noćenja porastao za 16,7 procenata.
Ipak, u poslednja tri meseca, zbog društveno-političke krize u zemlji odložen je ili otkazan veliki broj planiranih međunarodnih događaja, a i broj turista je smanjen skoro za trećinu.
U periodu januar-jul 2024. godine ukupan broj dolazaka turista porastao je za 8,4 odsto u odnosu na isti period godinu ranije, pri čemu je broj stranih turista povećan za 14,2 procenta. Tokom 2024. najposećenije turističke destinacije u Srbiji bile su Zlatibor, Kopaonik, Vrnjačka Banja, Tara i Sokobanja, kao i Beograd.
Prognoze stručnjaka iz turističkog sektora ukazivale su početkom 2025. godine na nastavak pozitivnog trenda, pošto je u januaru broj noćenja domaćih turista porastao za 8,7 odsto, dok je broj noćenja stranih turista povećan za 15,1 procenat u odnosu na januar 2024.
Kada je reč o besplatnim turističkim vaučerima, koje je Ministarstvo turizma i omladine delilo prethodnih godina, za sada nema informacija da će se deliti i u 2025. iako je bilo najavljeno da hoće.
Milan Ristić, predsednik udruženja Moja Srbija, kaže u razgovoru za Biznis.rs da se verovatno čeka povoljniji politički trenutak da bi se objavila informacija o dodeli turističkih vaučera za tekuću godinu.
Kako nam je ranije rekao, vaučeri su najveći značaj imali za male vlasnike smeštaja, a daleko manji za skupe hotele, pa bi zato upravo mali ugostitelji pretrpeli najveći udar ukoliko dođe do ukidanja.
Prema podacima Ministarstva turizma i omladine, u Srbiji ima 26.435 kategorisanih i 1.711 nekategorisanih ugostiteljskih objekata za smeštaj. Koliko je ovakvih smeštajnih kapaciteta u takozvanoj sivoj zoni – nemaju podatke, niti procene.

Kada je reč o nekategorisanim ugostiteljskim objektima, delatnost u njima isključivo mogu da obavljaju pravna lica/preduzetnici, a ugostitelj koji pruža usluge smeštaja dužan je da na propisan način podnese prijavu jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi, kao i da je obavesti kada prestane da obavlja delatnost.
Delatnost ostalog smeštaja obuhvata raznovrsne vrste smeštaja koji ne spadaju u standardne hotelske i slične ugostiteljske kapacitete. U Srbiji ova kategorija uključuje hostele, kampove, planinarske domove, etno-sela, turistička seoska domaćinstva, smeštaj u prirodnim rezervatima i druge specijalizovane objekte.
Prema standardnoj klasifikaciji delatnosti (SKD), ova oblast je obuhvaćena šifrom 55.90 – ostali smeštaj. Regulativa se sprovodi kroz zakone o turizmu, ugostiteljstvu i propise koji se odnose na zdravstvenu i bezbednosnu zaštitu gostiju.
Subjekti mogu biti registrovani kao preduzetnici, društva s ograničenom odgovornošću ili poljoprivredna gazdinstva (kod seoskog turizma). Obveznici ove delatnosti plaćaju PDV ako prelaze zakonski prag prometa, kao i boravišnu taksu za goste.
Ukupan broj registrovanih preduzeća u ovoj delatnosti, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. godini iznosio je 115.
Ukupni prihodi cele delatnosti ukazuju na trend rasta i dobrog poslovanja u ovom sektoru turizma. U 2021. godini zarađeno je ukupno 784,3 miliona dinara (784.373.000), da bi u narednim godinama iznosi prelazili milijardu dinara. Konkretno u 2023. prihod je bio 1.389.169.000 dinara.
Treba napomenuti da u okviru ove delatnosti – ostali smeštaj, posluju i predueztnici i preduzeća koja izdaju stanove na dan.
U Beogradu se stan na dan izdaje pretežno oko bolnica, studentskih i sportskih domova, i najveći broj se nalazi u samom centru grada, kao i na Novom Beogradu.
Nažalost, ne postoji tačan broj registrovanih stanova na dan, a cene zavise od lokacije, opremljenosti, veličine, broja gostiju i kreću se u proseku od 25 do 150 evra i više. Najskuplja lokacija je Beograd na vodi, gde se cene kreću između 80 i 130 evra, dok u Starom gradu ne idu ispod 50 evra za noćenje. Među traženijim lokacijama su Vračar i Novi Beograd, gde se cene iznajmljivanja takođe kreću oko 50 evra.
Na listi najuspešnijih u sektoru turizma pod nazivom „ostali smeštaj“ u 2023. godini bilo je mikro preduzeće Golden plan iz Beograda. Dobit Golden plana, prema kojoj je napravljena rang-lista najuspešnijih bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. godini iznosila je 3.560.000 dinara, što je sličan rezultat kao i prethodnih godina, kada je zarada bila 4.996.000 dinara (u 2021.) i 4.925.000 dinara u 2022. godini.
Pročitajte još:
Na drugom mestu sa dobiti od 2.708.000 dinara našlo se takođe mikro preduzeće – Vila Terazije posluje od 2011. godine u stoprocentnom vlasništvu Milice Abramović. Godine pandemije donele su negativan poslovni rezultat ovom preduzeću koje je u 2021. poslovalo sa minusom od 1.611.000 dinara. Međutim, ukidanjem bezbednosnih mera i vraćanjem turizma u “normalne” tokove i ova firma je “stala na noge”, ostvarivši u 2023. prihod od 12.707.000 dinara.
I treće mesto liste najuspešnijih zauzima preduzeće koje posluje u Beogradu, što potvrđuje da je glavni grad Srbije jedna od najvažnijih turističkih destinacija. Bohemian d.o.o. bavi se izdavanjem smeštaja od 2016. godine, a u posmatranom trogodišnjem peridou najbolje je poslovalo u 2023. kada je dobit iznosila 2.392.000 dinara. Pandemija je uticala na to da u 2021. rezultat bude niži – 675.000 dinara, da bi već u narednoj 2022. bio skoro dupliran na 1.107.000 dinara.
meli77
24.3.2025 #1 AuthorKako da putuju siromašni bez vaučera
Šone
24.3.2025 #2 AuthorKašnjenje u dodeli vaučera može umanjiti interesovanje građana i uticati na sezonske prihode ugostitelja. Brža odluka države bila bi ključna za očuvanje pozitivnog trenda.
SUNCE
24.3.2025 #3 AuthorČinjenica je da će ovakva situacija u zemlji i sti mnogo posledica i to ne samo za osnovce i srednjoškolce nego i čitavu privredu pa i na turizam naročito na dolazak stranaca u Srbiju.
Jelena
24.3.2025 #4 AuthorTurizam u Srbiji je pokazao veliki potencijal, ali trenutna kriza usporava dalji rast. Pitanje dodele vaučera je ključno za podršku malim ugostiteljima i nastavak pozitivnog trenda. Nadamo se brzom rešenju koje će pomoći domaćem turizmu da se održi i razvija.
Inquiete
25.3.2025 #5 AuthorNisu vaučeri najveći problem, pored svega ostalog.
Dux011
25.3.2025 #6 AuthorUtiče kriza na sve sfere…