Ostvaren napredak u rastu raspoloživog prihoda po glavi stanovnika

Dokle se stiglo sa realizacijom Agende 2030: Žene i dalje siromašnije od muškaraca u Srbiji

AnalizaEkologijaInfrastrukturaIzdvajamoSrbija

26.6.2024 08:01 Autor: Milica Vojtek 9

Dokle se stiglo sa realizacijom Agende 2030: Žene i dalje siromašnije od muškaraca u Srbiji Dokle se stiglo sa realizacijom Agende 2030: Žene i dalje siromašnije od muškaraca u Srbiji
Republika Srbija je napravila veliki napredak u smanjenju ekstremnog siromaštva i ostvarila značajan napredak u smanjenju rizika od siromaštva. Iako se napredak registruje i... Dokle se stiglo sa realizacijom Agende 2030: Žene i dalje siromašnije od muškaraca u Srbiji

Republika Srbija je napravila veliki napredak u smanjenju ekstremnog siromaštva i ostvarila značajan napredak u smanjenju rizika od siromaštva. Iako se napredak registruje i za mušku i za žensku populaciju, prisutan je rodni jaz u korist muškaraca, pokazuju podaci koje je Republički zavod za statistiku objavio u svojoj publikaciji „Izveštaj o napretku u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine u Republici Srbiji“. 

Pre skoro punih devet godina, u septembru 2015, sve države članice Ujedinjenih nacija usvojile su Agendu 2030, koja predstavlja viziju održivog razvoja i boljeg, stabilnijeg i bezbednijeg života za sve. Agenda sadrži kratkoročne i dugoročne ciljeve i podciljeve u ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj sferi.

Dokle je Srbija stigla sa ispunjavanjem ove agende, zaključno sa 2023. godinom, objavljeno je u pomenutoj publikaciji. Metodologija praćenja napretka bazira se na metodologiji Eurostata. Napredak se meri preko složene godišnje stope rasta (SGSR). Pošto u Srbiji nisu usvojeni kvantitativno definisani ciljevi, merenje se vrši u odnosu na referentnu početnu godinu, pri čemu se mere i pravac i stepen promene.

“Napredak je posebno veliki među mladim muškim stanovništvom (18-24 godine), ali se udaljavanje od cilja registruje među starijim stanovnišvom (65+), posebno starijim muškarcima, kao i ženama koje se po starosti mogu svrstati u kontingent starije radne snage (55-64 godine). Značajan napredak u smanjenju siromaštva je vidljiv i usled opadanja stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, ali su pod rizikom da izostanu iz ovih razvojnih procesa stariji muškarci (65+)”, navodi Republički zavod za statistiku.

Međutim, značajno udaljavanje od cilja registrovano je u mobilizaciji resursa za primenu politika okončanja siromaštva. Dok se više odvaja za zdravstvo, smanjuje se izdvajanje za socijalnu zaštitu. Takođe, značajno udaljavanje od cilja se registruje u pogledu nesigurnosti hrane kod odrasle populacije, usled povećanja udela lica koja se suočavaju kako sa umerenom tako i sa ozbiljnom nesigurnosti hrane i među ženskim i među muškim stanovništvom.

“Istovremeno, značajan napredak prema cilju se registruje među decom starosti do pet godina usled smanjenja udela dece kod koje se registruju različiti oblici neuhranjenosti. Međutim, dok su trendovi konzistentni u opštoj populaciji dece, gde su svi oblici neuhranjenosti u opadanju, među decom koja žive u romskim naseljima tendencije nisu tako jednoznačne, jer se opadanje registruje u pogledu zaostajanja u rastu i neuhranjenosti, uz istovremeni porast gojaznosti”, navodi se u publikaciji.
Foto: Pexels.com

Poljoprivreda i voda

Značajno udaljavanje od cilja zabeleženo je u pogledu državnih izdvajanja za poljoprivredu. Napredak se beleži u pogledu očuvanja genetske raznovrsnosti semena, biljaka i životinja. Ipak, različiti indikatori ukazuju i na različite tendencije u okviru ovog opšteg pozitivnog trenda. Dok se umereni napredak beleži u pogledu broja biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu koji su osigurani u objektima za srednjoročnu ili dugoročnu konzervaciju, za sada nema osiguranih životinjskih resursa. Istovremeno, značajan napredak se beleži u pogledu udela lokalnih rasa klasifikovanih kao ugrožene od nestajanja.

Umeren napredak se beleži u pogledu obuhvata stanovništva uslugama snabdevanja vodom za piće i uslugama sanitacije, kako u opštoj populaciji, tako i u populaciji koja živi u romskim naseljima. Što se tiče otpornosti stanovništva na ekstremne klimatske događaje i druge ekonomske, društvene i ekološke šokove i katastrofe, beleži se smanjenje broja žrtava katastrofa, kao i smanjenje ekonomskih gubitaka usled katastrofa.

U odnosu na podcilj kojim se predviđa univerzalan i jednak pristup bezbednoj i priuštivoj pijaćoj vodi za sve – beleži se stagnacija.

Značajan napredak ostvaren je u oblasti kojom se predviđa unapređenje kvaliteta vode smanjenjem zagađenja i povećanjem udela vodnih tela koja imaju dobar status vode, kao i smanjenjem udela neprečišćenih otpadnih voda iz domaćinstava i industrije mereno povećanjem populacije koja je priključena na tretman urbanih otpadnih voda sa najmanje sekundarnim tretmanom. Značajan napredak se registruje u pogledu efikasnog korišćenja vode.

Foto: Freepik

Električna energija

U pogledu potcilja koji predviđa univerzalni pristup električnoj energiji, podaci pokazuju da gotovo celokupno stanovništvo ima pristup struji. Kod stanovništva koje živi u romskim naseljima beleži se značajan napredak. Zbog nedostatka vremenskih serija nije moguće pratiti napredak u pogledu udela stanovništva koje se prvenstveno oslanja na čista goriva i tehnologije, a prema podacima iz 2019. godine tek nešto više od polovine stanovništva se oslanja pretežno na čista goriva.

Značajan napredak beleži se u pogledu povećanja udela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije. Značajan napredak registruje se i u odnosu na potcilj kojim se predviđa da se do 2030. godine udvostruči globalna stopa poboljšanja energetske efikasnosti.

Zaposlenost

Umeren napredak registruje se u odnosu na potcilj koji predviđa održanje pozitivnog ekonomskog rasta. Nakon perioda 2018-2020. godine kada je zabeleženo značajno smanjenje neformalne zaposlenosti u ukupnoj zaposlenosti i doprinelo značajnom napretku u ostvarivanju potcilja koji predviđa promovisanje razvojno orijentisanih politika i stvaranje dostojanstvenih poslova, nastupa period stagnacije 2021-2022. godine. U ove pozitivne procese nisu uključene žene zaposlene u poljoprivredi kod kojih se registruje blagi negativni trend.

Značajan napredak ostvaren je u pogledu smanjenja udela mladih koji nisu zaposleni, niti su u procesu obrazovanja. Podaci ukazuju da je svako deseto dete izloženo zloupotrebi dečijeg rada. Rizicima dečijeg rada više su izloženi dečaci nego devojčice.

Foto: Pixabay

U pogledu jačanja kapaciteta domaćih finansijskih institucija beleže se protivrečne tendencije – značajno udaljavanje od cilja u pogledu broja filijala komercijalnih banaka na 100.000 stanovnika, a značajan napredak prema cilju u pogledu broja automatizovanih bankomata na 100.000 odraslih stanovnika.

Povećani prihodi stanovništva

Značajan napredak je ostvaren u pogledu stope rasta raspoloživog prihoda po glavi stanovnika, kako za ukupno stanovništvo, tako i za 40 odsto stanovnika sa najnižim prihodima. Ostvaren je značajan napredak, odnosno smanjen je udeo stanovništva čiji je raspoloživi prihod niži od 50 odsto medijane ekvivalentnog prihoda.

Srbija je razvila instrumente politike čiji je cilj podrška prelasku na održivu proizvodnju i potrošnju.

“Produktivnost resursa je pokazatelj odnosa ekonomskog rasta i korišćenja prirodnih resursa. U periodu 2018-2022. godine postignuto je samo relativno razdvajanje ekonomskog rasta od korišćenja prirodnih resursa u pogledu produktivnosti resursa i domaće potrošnje materijala”, navodi se u publikaciji.

Opasan otpad i reciklaža

Podaci ukazuju na umeren napredak u pogledu stvorenog opasnog otpada po glavi stanovnika i tretiranog opasnog otpada, kao i na značajan napredak u pogledu stope recikliranja komunalnog otpada.

Tagovi
EUROSTAT
  • Dux011

    26.6.2024 #1 Author

    Nazalost. Ali bez borbe nema ni napretka.

    Odgovori

  • Marko

    26.6.2024 #3 Author

    Samo ukucajte na Google-u, Agenda 2030 da vidite šta su im ciljevi… Svako dobro!

    Odgovori

  • DOBRILA

    27.6.2024 #4 Author

    Nazalost da…

    Odgovori

  • SENSEI

    28.6.2024 #5 Author

    Tu treba detaljno sprovoditi planirano. Puno detalja tu ima

    Odgovori

  • VALE

    30.6.2024 #6 Author

    Sve je tacno

    Odgovori

  • PIKSI

    30.6.2024 #7 Author

    Lep napredak u procentima ali u praksi slabo

    Odgovori

  • BIJUTI27

    6.7.2024 #8 Author

    Toliko neradnika placamo,da drze lekcije,mesto da nesto rade,stvaraju.

    Odgovori

  • BIJUTI27

    2.8.2024 #9 Author

    Ne ceni se rad već prijateljstvo i protekcija ,s na mladima svet ostaje ako hoće da radi i traži da ima gde radi stvara u svojoj državi, a ne da po svetu luta i tamo stvara drugome profit (samo u Beogradu što ja znam zatvoreno 10 fabrika zadnji 7 godina a u Celoj Srbiji ko zna. A druge strane zemlje ulažu kapital svoj i eto opet ništa nije naše, jedino jeftina radna snaga i to drugima …

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.