Kamate u Srbiji ograničene do kraja 2024, čekaju se nova pravila o "plafoniranju"

Euribor na najnižem nivou u poslednjih godinu dana

BankeBerzaEUIzdvajamoPoslovanjeSrbija

3.9.2024 08:01 Autor: Marko Andrejić 5

Euribor na najnižem nivou u poslednjih godinu dana Euribor na najnižem nivou u poslednjih godinu dana
Tačno godinu dana je prošlo otkako je Narodna banka Srbije odlučila da privremeno ograniči kamatne stope na stambene kredite fizičkim licima, za dužnike koji... Euribor na najnižem nivou u poslednjih godinu dana

Tačno godinu dana je prošlo otkako je Narodna banka Srbije odlučila da privremeno ograniči kamatne stope na stambene kredite fizičkim licima, za dužnike koji su korisnici prvog kredita sa promenljivom kamatom, a čiji ugovoreni iznos ne prelazi 200.000 evra. Njima je privremeno ograničena nominalna kamatna stopa za period od 15 meseci, do kraja 2024. godine.

Kako je navela NBS, banke neće imati pravo da od dužnika potražuju razliku u kamati usled primene ove odluke.

Dakle, već 12 meseci bankarski klijenti koji imaju kredite indeksirane u evrima malo opuštenije prate kretanje euribora.

Kretanje 3M euribora od 1. marta do 30. avgusta 2024. godine / Izvor: euribor-rates.eu

Za to vreme se tromesečni euribor (3M) tokom poslednjih deset meseci nalazi na silaznoj putanji, pa je tako od četiri odsto sredinom novembra 2023. godine stigao do trenutne vrednosti od 3,49 procenata.

Šestomesečni euribor (6M) stigao je od maksimalnih 4,14 odsto u oktobru prošle godine do trenutnih 3,36 procenata.

Kako su ranije ocenili bankari sa kojima je razgovarao Biznis.rs, ne treba očekivati da će se euribor vratiti na onako niske vrednosti ili čak na negativne stope koje je godinama imao, ali bi u narednom periodu mogao da se stabilizuje u opsegu od dva do 2,5 procenta.

Kretanje 6M euribora od 1. marta do 30. avgusta 2024. godine / Izvor: euribor-rates.eu

NBS i ECB sledeće nedelje o kamatama

Sledećeg četvrtka i srpska i evropska centralna banka održaće sastanke o monetarnoj politici na kojima će odlučivati o daljem kretanju ključnih kamatnih stopa.

Evropska centralna banka je na svom poslednjem sastanku u julu odlučila da ne menja kamate, pošto je mesec dana ranije smanjila kamatne stope prvi put od 2019. godine.

Kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja sada je na nivou od 4,25 odsto, kamatna stopa na graničnu kreditnu liniju 4,50 odsto, a kamata na depozitnu liniju 3,75 procenata.

Prema preliminarnim procenama Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, očekuje se da će godišnja inflacija u evrozoni u avgustu tekuće godine iznositi 2,2 procenta, što je pad u odnosu na 2,6 odsto u julu. Posmatrajući glavne komponente inflacije u evrozoni, usluge bi mogle da imaju najvišu godišnju stopu u avgustu (4,2 odsto u poređenju sa 4,0 odsto u julu), a zatim hrana, alkohol i duvan (2,4 odsto u poređenju sa 2,3 odsto).

Plafoniranje kamatnih stopa

Narodna banka Srbije uputila je sredinom avgusta poslovnim bankama predlog za ograničenje kamatnih stopa. Kako je navela guvernerka Jorgovanka Tabaković, svim bankama je poslat nacrt rešenja za “plafoniranje kamata” i NBS očekuje da se svaka pojedinačno oglasi povodom predloženih izmena.

Ona je istakla da se od predstojećih izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga očekuje da obezbede win-win situaciju za građane i banke. Srbija će, prema njenim rečima, usvajanjem pravila o ograničenju visine kamatnih stopa krenuti stopama drugih evropskih i država regiona, a Biznis.rs je već dao pregled rešenja koja su na snazi širom sveta.

„Iako ne verujem da bi ograničenje visine kamata smanjilo cenu kredita na tržištu, verujem da bi uticalo na tražnju građana jer bi imali informaciju koliki bi bio ‘plafon’ kada je reč o visini kamatne stope i to bi im donelo predvidivost i sigurnost pri odlučivanju da li će se zadužiti ili ne. To je posebno važno kada su u pitanju oni koji su već podigli stambene kredite, kao i oni koji to žele, ali se ne usuđuju“, rekao je za naš portal dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić, reagujući na prve najave o „plafoniranju“.

Kamate na stambene kredite ograničene su odlukom NBS iz septembra prošle godine, i to tako da kod stambenih kredita koji su odobreni zaključno sa 30. julom 2022. godine nominalna kamatna stopa ne može biti viša od 4,08 odsto. To praktično znači da je tim dužnicima rata kredita od oktobra 2023. umanjena za iznos od deset do više od 25 odsto.

Kada je reč o stambenim kreditima koji su odobreni nakon stupanja na snagu ove odluke, u periodu njene primene propisana su ograničenja: kod stambenih kredita sa promenljivom kamatnom stopom banka je dužna da fiksni deo nominalne kamatne stope (marža banke) utvrdi u procentu koji nije viši od 1,1 odsto do 31. decembra 2024. godine, a nakon tog perioda u procentu koji bude utvrđen ugovorom o tom kreditu, dok kod stambenih kredita sa fiksnom kamatnom stopom banka može odobravati stambeni kredit uz nominalnu kamatnu stopu do 5,03 odsto.

Ograničenje kamata nije donelo jeftinije kredite u Hrvatskoj

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u osvrtu na prakse „plafoniranja“ kamata širom sveta podseća da se visina kamatnih stopa po pravilu određuje u odnosu na tržišna pravila, ali da postoje izuzeci. Iz naše centralne banke su ranije nagovestili da bi formula za izračunavanje maksimalnih kamatnih stopa mogla da se zasniva na sabiranju prosečne ponderisane kamatne stope ili zakonske zatezne kamate i „određenog dodatka“.

Sistem u kome je zakonska zatezna kamatna stopa deo formule za izračunavanje maksimalne efektivne kamate na potrošačke i stambene kredite primenjuje se u Hrvatskoj, ali ekonomski analitičar iz Zagreba Damir Novotny za Biznis.rs upozorava da ograničenje kamatnih stopa nije donelo i pojeftinjenje kredita.

Centralna banka Portugala obračunava i kvartalno objavljuje maksimalne kamatne stope za sve vrste potrošačkih kredita, bilo da se radi o gotovinskim pozajmicama, kreditima za kupovinu automobila ili kamatama za prekoračenje tekućeg računa. BIS u svojoj studiji izdvaja i Čile, koji ograničenja visine kamata primenjuje gotovo ceo vek, od 1929. godine.

  • SABRINA

    3.9.2024 #1 Author

    Ko je u kreditu, znači mu pad i rast euribora.

    Odgovori

  • ZVEZDA

    3.9.2024 #2 Author

    Veoma interesantno

    Odgovori

  • SHALIMAR

    3.9.2024 #3 Author

    Do kraja godine,a od sledece cemo videti sta nas ceka…

    Odgovori

  • SENSEI

    4.9.2024 #4 Author

    Sada će da se pokaže da li je to imalo bilo kakvog efekta

    Odgovori

  • DOBRILA

    4.9.2024 #5 Author

    Ko zna sta nas sve ceka…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.