Građani Srbije prošle godine na internet kupovinu potrošili 162,3 milijarde dinara
AnalizaBankeInovacijeIzdvajamoPoslovanjeSrbija
29.3.2025 08:01 Autor: Marija Jovanović 15



U Srbiji je u prethodnom periodu zabeleženo povećanje broja internet kupovina, što je dovelo do rekordnog broja od 82,4 miliona kupovina obavljenih u 2024. godini. To znači da je u proseku svakog dana prošle godine izvršeno više od 225.000 kupovina, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).
“Dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023, pri čemu je vrednost pomenutih kupovina uvećana za 41,9 odsto. Posmatrano apsolutno, takvih transakcija je u 2024. bilo 56,5 miliona, u vrednosti od 162,3 milijarde dinara”, navodi centralna banka.
Prošle godine zabeleženo je povećanje od 39,2 odsto u odnosu na 2023, kada je izvršeno 59,2 miliona internet kupovina, a u odnosu na pre pet godina povećanje iznosi 288,5 odsto (3,9 puta). Tako je u 2020. godinu bilo izvršeno 21,2 miliona kupovina.
Od ukupnog broja internet kupovina u 2024. godini, više od dve trećine (68,5 odsto) realizovano je u domaćoj valuti, dok je među ostalima značajan udeo evra – 20,0 odsto, američkog dolara – 9,6 odsto, britanske funte – 0,3 procenta i švajcarskog franka – 0,1 odsto. Na ostale valute odnosi se 1,6 odsto ukupnog broja internet kupovina.
Porastao i broj domaćih internet prodavnica
Kako pokazuju podaci Narodne banke Srbije, na kraju 2024. godine broj domaćih internet prodavnica porastao je na 4.726, što je za 17,9 odsto više nego na kraju 2023. godine, a za 134,8 odsto više nego pre pet godina (na kraju 2020). Povećanje broja internet prodavnica uslovilo je i povećanje broja internet kupovina u Srbiji.
Kada je reč o stranim internet prodavnicama, u odnosu na 2023. godinu povećan je broj kupovina u evrima za 56,6 odsto (16,5 miliona kupovina u odnosu na 10,5 miliona kupovina), dok je njihova vrednost veća za 40,5 odsto (735,2 miliona evra u odnosu na 523,2 miliona).

Kupovine u američkim dolarima na internetu beleže manji rast u odnosu na dinar i evro, i to povećanje iznosi 10,4 odsto (7,9 miliona plaćanja u odnosu na 7,2 miliona), dok je njihova vrednost veća za 24,4 odsto (217,4 miliona dolara u odnosu na 174,7 miliona) u odnosu na 2023. godinu.
“Napominjemo da prikupljeni podaci koje pružaoci platnih usluga dostavljaju Narodnoj banci Srbije ne obuhvataju kupovine plaćene pouzećem robe”, navode u ovoj instituciji.
Rastu doprinela edukacija, ali i dolazak globalne Temu platforme
Rast internet kupovina u Srbiji nije slučajan, kaže u razgovoru za Biznis.rs izvršni direktor Ecommerce asocijacije Srbije Ivan Tanasković.
“Istorijski gledano, od 2013. godine kada je NBS počela da prati ovu statistiku broj online kartičnih transakcija u Srbiji redovno raste između 20 i 40 odsto na godišnjem nivou. Takođe, kontinuirani rad na edukaciji tržišta, ozbiljna ulaganja tradicionalnih retail kompanija u digitalne kanale prodaje, rast marketplace platformi, kao i edukativne inicijative Ecommerce asocijacije Srbije direktno su doprineli ovom izuzetnom rezultatu”, navodi naš sagovornik.
On smatra da ne treba zanemariti ni značaj projekata poput nacionalne inicijative „Bolji način“, kao i ulazak globalne ecommerce platforme Temu, koji su dodatno podstakli razvoj i poverenje potrošača kako u elektronsku trgovinu, tako i u korišćenje kartica za online plaćanja.
Podatak da je od ukupnog broja internet kupovina čak 68,5 odsto obavljeno u domaćoj valuti, potvrđuje činjenicu da su domaći online kupci u velikoj meri okrenuti lokalnim trgovcima i domaćem tržištu, ocenjuje Tanasković.

“Ovaj trend je prisutan od 2020. godine, od kada su prvi put plaćanja u dinarima premašila transakcije obavljene u svim ostalim valutama zajedno”, dodaje on.
Tanasković ukazuje da, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), građani Srbije preko interneta najviše kupuju odeću i obuću (čak 69,8 odsto online kupaca), sportsku opremu (28,5 odsto), nameštaj i opremu za kuću (18,3 odsto), dostavu hrane iz restorana (18,3 odsto), kao i kozmetiku i proizvode za lepotu (14 odsto).
“Podaci jasno govore o tome da su potrošači stekli poverenje u domaće internet trgovine, kao i da se online kupovina sada koristi za širok spektar proizvoda i usluga, od mode do namirnica i nameštaja”, kaže naš sagovornik.
Rast broja online trgovaca – greška statistike ili siva zona?
Kada je reč o broju internet prodavnica u Srbiji, Tanasković ocenjuje da ovo pitanje predstavlja veliki izazov jer preciznih informacija nema.
“Naime, Agencija za privredne registre trenutno ima evidentirano 2.590 firmi sa primarnom šifrom delatnosti 4791 – trgovina putem interneta. Narodna banka Srbije, sa druge strane, navodi broj od 4.726 internet prodavnica koje omogućavaju online prihvat kartica. Kompanija PwC je, tokom prošlogodišnje konferencije Xperience, procenila da u Srbiji postoji oko 8.000 internet prodavnica”, ukazuje on.
Tanasković ističe da je zbog ovakvih razlika Ecommerce asocijacija Srbije pokrenula projekat „Istraživanje tržišta internet trgovine u Republici Srbiji“ sa namerom da zajedno sa privredom i regulatorima dođu do preciznijih i relevantnijih podataka o stanju na tržištu.
“Sivo tržište je dodatni izazov jer kreira nelojalnu konkurenciju – nelegalni trgovci često posluju bez jasno definisanih obaveza, što otežava rad regularnim internet prodavnicama. Zato je važno nastaviti sa edukacijom, ali i aktivno raditi na regulatornom okviru koji će pomoći smanjenju sive ekonomije”, ocenjuje naš sagovornik.
Kupci najčešće odustaju zbog potrage za boljom cenom i negativnih recenzija
Na pitanje na šta se kupci u Srbiji najviše žale kada je reč o online kupovini, Tanasković ukazuje na rezultate „Istraživanja tržišta internet trgovine u Republici Srbiji 2023/2024“, koje pokazuje da kupci u našoj zemlji najčešće odustaju od kupovine zbog potrage za boljom cenom – čak 82 odsto ispitanika navodi ovo kao razlog, ali i zbog negativnih recenzija webshop-a (77 odsto).
Među razlozima za odustanak od kupovine navode se i nedovoljne ili skrivene informacije o dostavi i povratu robe (48,1 odsto), kao i komplikovane web stranice gde teško pronalaze željene proizvode (44,6 odsto ispitanika).
Pročitajte još:
Takođe, među ključnim faktorima koji utiču na odluku o kupovini putem interneta izdvajaju se cena proizvoda (72 odsto), veliki izbor (66,9 odsto), besplatna isporuka (63,8), jednostavan proces kupovine (46,8 odsto) i mogućnost biranja načina dostave (47,1 odsto).
“Navedene činjenice jasno pokazuju da se najveći izazovi nalaze upravo u segmentu jasnoće informacija, transparentnosti cena, dostave, kao i celokupnog korisničkog iskustva koje mora biti jednostavno i brzo”, zaključuje izvršni direktor Ecommerce asocijacije Srbije Ivan Tanasković.
Sutra: E-trgovina će do 2029. godine činiti petinu ukupne maloprodaje na evropskom tržištu
ŽIZI
29.3.2025 #1 AuthorA ove godine verovatno manje troše.
Aca1984
29.3.2025 #2 AuthorOdlično za e plaćanja
Jelena
29.3.2025 #3 AuthorZnačajan rast internet kupovine u Srbiji pokazuje sve veće poverenje potrošača u online trgovinu. Povećanje broja domaćih internet prodavnica je odlična prilika za razvoj lokalnog e-commerce tržišta!
gagica
29.3.2025 #4 AuthorTako je najlakse kupiti.
bajroslastičar
29.3.2025 #5 AuthorIma se može se
REA
29.3.2025 #6 AuthorJa sve kupujem online
DUCA
29.3.2025 #7 AuthorU Srbiji se sve više kupuje preko interneta.
VALERIJA
29.3.2025 #8 AuthorInternet kupovina je preuzela tržište, verujem da se tako više i isplati.
PIKSI
30.3.2025 #9 AuthorBrzi i laksi nacin do proizvoda preko internet kupovine!
HANA
30.3.2025 #10 Author„Temu“ je sigurno doprineo poprilično…
KIMCHI
30.3.2025 #11 AuthorDa napravimo spomenik Temu
ZOI
30.3.2025 #12 AuthorPa ljudima je mnogo lakse, jer ne trose puno vremema tako.
SUNCICA
30.3.2025 #13 AuthorBice sve vise u buducnosti
Milivoje
1.4.2025 #14 AuthorJedina nelojalna konkurencija i pošast ovde je TEMU! Da objasnim i zašto to mislim.
Bilo da ste sa ove ili one strane trenutno podeljene Srbije, i jedni i drugi kupovinom na TEMU podržavate nešto što nije dobro.
TEMU ne plaća nikome – ništa. Ne plaćaju PDV, ne plaćaju porez, ne plaćaju carinu, nemaju infrastrukturu u ovoj zemlji, ne zapošljavaju naše radnike, ne troše novac koji zarade u našoj zemlji. Ova zemlja nema ništa od tolikog novca jer se on iznosi iz zemlje, i naša država i njeni građani nemaju apsolutno nikakvu korist od toga. Osim ono malo satisfakcije da su kupili 7 stvari za mizeran novac, od kojih im 4 uopšte ne trebaju.
Ako ste protiv trenutnog vladajućeg poretka, kupovinom na TEMU samo podržavate ovaj korumpirani sistem tako što finansirate špeditere koji vrše uvoz robe. Ti špediteri su usko povezani sa vladajućom strankom i vrše takozvane donacije istima. Oni jedini imaju korist od tolikog broja kupljene robe, a samim tim i ovi imaju mnogo više novca za sendviče, autobuse, ćacije…
Ako ste za trenutni vladajući poredak, kupovinom na TEMU podrivate sami sebe. S obzirom da nema uplata u budžet ove zemlje pomoću kojih se isplaćuju penzije i plate zaposlenima u državnim ustanovama, praktično sečete granu na kojoj sedite. Pa ne pada novac sa neba i onda država ima za isplatu plata i penzija.
Jako je bitno da novac koji se troši ostaje u zemlji, a ne da se iznosi napolje. Naravno da su neki proizvodi skuplji da se kupe ovde, ali to je zato što naši građani plaćaju PDV, firme plaćaju carine i poreze, radnici primaju plate i tako se puni budžet. Naše prodavnice imaju naše ljude kao zaposlene. I vlasnik i radnici troše novac u ovoj zemlji, idu u prodavnice, idu kod frizera, idu kod majstora za kola i tako novac kruži u okvirima ove zemlje. Ako nema toga, vlasnici nemaju novac, radnici se otpuštaju, ne troši se novac, ne plaća se porez i ode sve dođavola. Zamislite da je sva pomenuta količina novca ostala u zemlji i raspodeljena našim ljudima a ne da je zauvek napustila ovu zemlju.
MAJA
3.4.2025 #15 AuthorTo se pretpostavlja,samo nismo znali tacnu cifru