Globalne cene diktiraju domaće bilanse

Kad papir donese milione – Više od 180 proizvođača kancelarijskog materijala u Srbiji

AnalizaIzdvajamoPoslovanjeSrbija

24.1.2026 13:12 Autor: Ljiljana Begović 3

Kad papir donese milione – Više od 180 proizvođača kancelarijskog materijala u Srbiji Kad papir donese milione – Više od 180 proizvođača kancelarijskog materijala u Srbiji
Proizvodnjom kancelarijskih predmeta od papira u Srbiji se tokom 2024. godine bavilo 185 aktivnih preduzeća, što ukazuje na relativno stabilnu industriju, ali izloženu tržišnim... Kad papir donese milione – Više od 180 proizvođača kancelarijskog materijala u Srbiji

Proizvodnjom kancelarijskih predmeta od papira u Srbiji se tokom 2024. godine bavilo 185 aktivnih preduzeća, što ukazuje na relativno stabilnu industriju, ali izloženu tržišnim pritiscima. Ukupna dobit cele delatnosti u toj godini iznosila je 298,4 miliona dinara, što predstavlja pad u odnosu na 2023. kada je ostvareno 399,1 milion dinara, kao i u poređenju sa 2022. godinom, u kojoj je dobit iznosila 357,2 miliona dinara, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Ove brojke oslikavaju trend oscilacija, karakterističan za sektor koji je snažno povezan sa kretanjima na globalnom tržištu sirovina, pre svega celuloze.

Kada je reč o prihodima, kompanije koje posluju u ovoj delatnosti ostvarile su u 2024. godini zbirno 6,46 milijardi dinara, što je gotovo identično rezultatu iz 2023, kada je prihod bio 6,47 milijardi dinara. Ipak, u poređenju sa 2022. godinom, kada je zabeleženo 6,86 milijardi dinara, evidentan je pad, koji dodatno ukazuje na usporavanje rasta tržišta i na uticaj spoljnih faktora.

Uprkos relativno stabilnoj potražnji, proizvođači se suočavaju sa rastućim troškovima i nestabilnim cenama osnovnih sirovina, što se direktno reflektuje na profitabilnost.

Cene celuloze, kao ključne sirovine u proizvodnji papira, izrazito su promenljive i zavise od više faktora, među kojima se izdvajaju rast troškova drvne građe i energije, logistički izazovi, troškovi transporta, kao i globalna potražnja za ambalažom i higijenskim papirom. Kako se celuloza ne proizvodi u Srbiji, domaći proizvođači su u velikoj meri zavisni od uvoza, što dodatno povećava njihovu izloženost globalnim tržišnim kretanjima.

U razgovoru za Biznis.rs iz kompanije Kartonval ističu da se globalne oscilacije u cenama celuloze i recikliranih materijala gotovo u potpunosti preslikavaju na domaće tržište. Prema njihovim rečima, efekti promena na svetskom nivou u Srbiji se osećaju sa zakašnjenjem od oko mesec dana.

„I ove, kao i prethodnih godina, bilo je velikih oscilacija cena – kako povećanja, tako i smanjenja. Generalno, poslednjih nekoliko godina obeležava izrazita nepredvidivost, kako na evropskom, tako i na domaćem tržištu“, navode iz Kartonvala, ukazujući na otežano planiranje poslovanja i potrebu za stalnim prilagođavanjem.

Foto: Freepik

Kada je reč o recikliranim materijalima, sagovornici iz Kartonvala naglašavaju da njihova kompanija prati savremene trendove i sve veće korišćenje sekundarnih sirovina. Međutim, ističu da je takav pristup povezan sa brojnim izazovima.

„Korišćenje recikliranih materijala je veliki izazov za sve proizvođače, pa i za nas, ali se trudimo da ispoštujemo propisane standarde, obezbedimo dobru poslovnu praksu i svedemo reklamacije na minimalnu meru“, navode oni, dodajući da su kontrola kvaliteta i ulaganje u tehnologiju ključni za održavanje konkurentnosti.

Dodatni pritisak na ovu industriju dolazi iz procesa digitalizacije, koji podrazumeva sve širu primenu elektronskog arhiviranja i poslovanja, čime se smanjuje potražnja za klasičnim papirnim proizvodima.

Ovaj trend prisutan je širom sveta, pa tako i u Srbiji, gde se sve veći broj dokumenata čuva i razmenjuje u digitalnom obliku. Istovremeno, proizvodnja kancelarijskih proizvoda od papira regulisana je brojnim zakonima i pravilnicima koji se odnose na zaštitu životne sredine, standarde kvaliteta i upotrebu recikliranih materijala, što dodatno utiče na troškove i organizaciju proizvodnje.

Delatnost proizvodnje kancelarijskih proizvoda od papira obuhvata širok asortiman artikala, među kojima su beležnice, sveske, fascikle, registratori, koverte, papir za štampanje i drugi proizvodi namenjeni svakodnevnoj kancelarijskoj upotrebi. Ova industrija čini deo šireg sektora papirne i celulozne industrije, koja ima značajan doprinos domaćoj privredi kroz zapošljavanje, izvoz i podmirivanje potreba drugih sektora, pre svega trgovine, obrazovanja i administracije.

Najuspešnija preduzeća u proizvodnji kancelarijskih predmeta od papira u 2024.godini
Ime preduzećaUkupni prihodiDobit
OPTIMUM DOO SMEDEREVSKA PALANKA783.725.00036.436.000
LASTVA DOO ČAČAK358.971.00034.191.000
PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU, SPOLJNU I UNUTRAŠNJU TRGOVINU EKO-PAK DOO ŽITORAĐE854.330.00026.914.000
DEGAME DOO UŽICE457.572.00026.450.000
ROLING GROUP DOO BEOGRAD149.307.00023.026.000
MILOŠ STOŠIĆ PR, RADNJA ZA KONFEKCIONIRANJE PAPIRA I TRGOVINA ALEGRO PROKUPLJE153.175.00021.058.000
GRAFIČKO-IZDAVAČKO PREDUZEĆE DOO „ILIJANUM“ PO ŠID493.162.00020.151.000
BEOTELEPROM DOO BEOGRAD320.046.00018.133.000
EKO TRAKA BP213.369.00014.346.000
DARKO RADOVANOVIĆ PR, SAMOSTALNA PROIZVODNA TRGOVINSKO USLUŽNA RADNJA ROLLO PAPIR BAJINA BAŠTA321.928.00013.820.000
MARIJA MILOJEVIĆ PR MIL ROL277.238.00013.204.000
ELEKTROTEHNA DOO BEOGRAD30.714.00011.487.000
SZTUR OROLOGIO I VASILIJEVIĆ NENAD PR BEOGRAD (ČUKARICA)281.885.00010.834.000
SZR PAKOM CVETINOVIĆ PREDRAG PREDUZETNIK LOZNICA83.729.0008.512.000
ELKON39.185.0008.151.000
PRECISION DOO VILJUŠA143.221.0007.737.000
SANDRA RADOJKOVIĆ PR ARAK GRAF110.324.0007.490.000
BOJAN SAVKOVIĆ PR SAMOSTALNA ZANATSKA TRGOVINSKA RADNJA VEBOLAS ČAČAK69.144.0006.383.000
„KNECOM – KNEZ COMERC“ DRUŠTVO ZA TRGOVINU, USLUGE I PROIZVODNJU, DOO, BEOGRAD107.760.0005.932.000
DOO GRAFOKARTONKA ZA GRAFIČKU PROIZVIDNJU,TRGOVINU NA VELIKO I MALO104.672.0005.705.000
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2024. godinu, u dinarima

Na listi najuspešnijih preduzeća u ovoj delatnosti, koju je bonitetna kuća CompanyWall sastavila prema ostvarenoj dobiti u 2024. godini, prvo mesto zauzima firma Optimum iz Smederevske Palanke. Ovo preduzeće ostvarilo je dobit od 36,4 miliona dinara, čime je nastavilo stabilan trend rasta iz prethodnih godina. U 2022. godini dobit Optimuma iznosila je 35,6 miliona dinara, dok je u 2023. godini zabeleženo 36,2 miliona dinara.

Finansijski pokazatelji ukazuju na stabilno poslovanje kompanije. Ukupni prihodi u 2024. godini dostigli su 783,7 miliona dinara, uz rashode od 739,6 miliona, što je rezultiralo pozitivnim neto rezultatom. Kapital firme je kontinuirano rastao i u 2024. iznosio je 410,6 miliona dinara, dok je obrtna imovina premašila 563,8 miliona. Racio tekuće likvidnosti od 1,68 ukazuje na solidnu sposobnost izmirivanja kratkoročnih obaveza, a EBITDA od gotovo 82 miliona dinara svedoči o operativnoj snazi preduzeća.

Osnovne delatnosti firme obuhvataju proizvodnju blokovske robe, obrazaca, školskog pribora, tabulira i registratora, kao i veleprodaju i maloprodaju kompletnog školskog i kancelarijskog materijala. Osnovan 1992. godine, Optimum se tokom više od tri decenije pozicionirao kao jedan od vodećih proizvođača u ovom sektoru.

Na drugom mestu liste najuspešnijih preduzeća u delatnosti proizvodnje kancelarijskih proizvoda od papira, prema ostvarenoj dobiti u 2024. godini od 34,1 milion dinara nalazi se čačansko preduzeće Lastva, razvrstano u kategoriju malih firmi.

Finansijski pokazatelji za period od 2022. do 2024. godine svedoče o kontinuitetu u poslovanju, ali i o određenim oscilacijama u prihodima i rashodima. Ukupni prihodi Lastve u 2024. godini iznosili su 358,9 miliona dinara, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. kada su iznosili 367,4 miliona, kao i u poređenju sa 2022. godinom, u kojoj su dostigli 390,9 miliona dinara. Uprkos tome, kompanija je uspela da očuva profitabilnost zahvaljujući kontroli troškova i efikasnom upravljanju poslovnim procesima.

Ukupni rashodi u 2024. godini iznosili su 317,5 miliona dinara, što je takođe manje nego u prethodne dve godine. Takav odnos prihoda i rashoda omogućio je Lastvi da u 2024. ostvari neto dobit od 34,2 miliona dinara, tek neznatno nižu u odnosu na rekordnih 35,7 miliona iz 2023. godine, ali višu nego 2022, kada je dobit iznosila 32,2 miliona dinara.

Kapital firme u posmatranom trogodišnjem periodu beleži konstantan rast, sa 270 miliona dinara u 2022. na gotovo 340 miliona dinara u 2024. godini. Takav trend ukazuje na reinvestiranje dobiti i jačanje finansijske osnove preduzeća.

Istovremeno, obrtna imovina je u 2024. godini iznosila 165 miliona dinara, što je manje u odnosu na prethodne dve godine, dok su kratkoročne obaveze povećane na 52,3 miliona dinara. I pored toga, racio tekuće likvidnosti ostao je na solidnom nivou od 3,15, što znači da kompanija raspolaže dovoljnim sredstvima za izmirenje kratkoročnih obaveza.

Operativna profitabilnost, merena EBITDA pokazateljem, u 2024. godini dostigla je 57,4 miliona dinara, čime je nastavljen trend rasta u odnosu na 2022. i 2023. godinu.

Na trećem mestu liste najprofitabilnijih preduzeća u ovoj delatnosti nalazi se kompanija Eko-Pak iz Žitorađe, koja ujedno predstavlja jednog od važnih aktera u segmentu papirne i kartonske ambalaže. Finansijski podaci za period od 2022. do 2024. godine ukazuju na relativno stabilno poslovanje, uz blage oscilacije u prihodima i rashodima.

U 2024. godini Eko-Pak je ostvario ukupne prihode od 854,3 miliona dinara, što je više u odnosu na 2023. godinu, kada su prihodi iznosili 810,4 miliona, ali nešto manje nego u 2022, kada su dostigli 891,3 miliona dinara. Ukupni rashodi u 2024. godini iznosili su 822,7 miliona dinara, što je rezultiralo sa neto dobiti od 26,9 miliona dinara. Time je kompanija uspela da nadmaši rezultat iz 2023. godine, kada je dobit bila 24,9 miliona, ali i da se približi nivou iz 2022, kada je ostvareno 26,1 milion dinara.

Kapital firme beleži konstantan rast, sa 236,7 miliona dinara u 2022. na gotovo 288,6 miliona u 2024. godini, dok obrtna imovina u istom periodu beleži blagi pad. Zanimljivo je da kompanija nema dugoročne obaveze, što ukazuje na oslanjanje na sopstvena sredstva. Kratkoročne obaveze u 2024. godini iznosile su 181,6 miliona dinara, dok je racio tekuće likvidnosti iznosio 1,67, što ukazuje na zadovoljavajući nivo finansijske stabilnosti. EBITDA pokazatelj u 2024. godini iznosio je 40,4 miliona dinara, što je nešto manje u odnosu na prethodne dve godine.

  • NATI

    24.1.2026 #1 Author

    Svakodnevno se koristi kancelarijski materijal pa je i ovecekivano

    Odgovori

  • PAVLE-2005

    24.1.2026 #2 Author

    Ako je kvalitetnije i pokaže napredak neka rade i bore se

    Odgovori

  • JANJIĆ

    24.1.2026 #3 Author

    Proizvodnja kancelarijskog materijala u Srbiji i dalje donosi solidnu zaradu, ali pokazuje znake usporavanja zbog rasta troškova i sve veće digitalizacije.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.